U promatranom razdoblju bogatstvo punoljetnog hrvatskog građanina, prema izračunu UBS banke, poraslo je za prosječnih 29 posto čime se Hrvatska svrstala odmah iza daleko najpropulzivnije Južne Koreje s rastom osobnog bogatstva građana od 55 posto i Rusije (rast 37 posto), a ispred, primjerice, Norveške, Tajvana i Ujedinjenih Arapskih Emirata u kojima je spomenuta stopa također prebacila 20 posto. Svi postoci usklađeni su s višegodišnjim kretanjem inflacije, a pokazatelji imovine građana umanjeni za njihove dugove, prenosi Jutarnji list.
- Devet zemalja zabilježilo je između 2020. i 2025. porast bogatstva za više od 20 posto, daljnjih osam za više od 15 posto, a osam za više od 10 posto. U 15 slučajeva prosječno bogatstvo po odrasloj osobi palo je, ponekad umjereno, kao što je slučaj u Brazilu, za tri posto, i u Francuskoj za 4,5 posto, a ponekad ozbiljnije, kao u Nizozemskoj, gdje se bilježi pad od 14 posto i u Ujedinjenom Kraljevstvu s negativnom stopom od 23 posto - ističe švicarska banka čije je izvješće ipak najviše usredotočeno na međugodišnja kretanja svjetskog bogatstva.
Rast milijunaša
Ključni nalazi UBS banke su da je koncem prošle godine ukupno svjetsko bogatstvo bilo za deset posto veće u odnosu na 2024. uz nastanak gotovo milijun novih vlasnika kapitala vrijednosti veće od milijun dolara i rast udjela bogatih u svjetskom stanovništvu na 1,5 posto. U izvješću se procjenjuje da oko 15 posto svjetske populacije ima između 100 tisuća i milijun dolara imovine u dionicama, obveznicama, depozitima, nekretninama, gotovini i drugim oblicima imovine.
O ukupnoj vrijednosti imovine hrvatskih građana, podsjetimo, u nas se ne vodi službena statistika zbog, kako su se ranije očitovale državne institucije, raspršenosti relevantnih podataka u različitim državnim evidencijama i nedostatka metodologije. Svojedobno je najavljen objedinjeni registar imovine građana, ali ne kao javni izvor iz kojeg bi, primjerice, bio vidljiv podatak o prosječnoj imovini građana već za interne potrebe države.
Hrvatska narodna banka redovite objavljuje podatke o kretanju financijske imovine građana koja je na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala imala neto vrijednost (imovina minus obveze) od 88 milijardi eura i ostvarila rast od devet posto u odnosu na prvi lanjski kvartal. Kada se potonji podatak HNB-a izrazi ‘po glavi stanovnika‘ dolazi se do vrijednosti od oko 23 tisuća eura prosječne vrijednosti financijske imovine hrvatskih građana.
Sjaj istoka
Hrvatska se na neki način uklopila u iznenađujući nalaz švicarske banke da je osobno bogatstvo građana u 2025. od svih regija na svijetu najviše poraslo u istočnoj Europi, za 28 posto. Europa je u ovom istraživanju podijeljena na Istočnu (uz Hrvatsku tu su, primjerice, uvrštene i Slovenija i Grčka) i Zapadnu, u kojoj je privatno bogatstvo raslo po stopi od 17 posto. Osobno bogatstvo na Bliskom istoku s naftaški i energetski moćnim državama i oligarhijama lani je poraslo za 18 posto.
- Globalni rast bogatstva potaknula su snažna financijska tržišta i značajno povećanje nefinancijske imovine, što signalizira široki porast životnog standarda. Međutim, dobici su bili neravnomjerni, jer dok je prosječno bogatstvo znatno poraslo, medijan bogatstva zapravo je opao na većini tržišta, ističući rastući jaz između najbogatijih i šire populacije - napominje UBS banka.
