GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ukupni krediti pali i peti uzastopni mjesec

Ukupni krediti pali i peti uzastopni mjesec
KREDITIRANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2014 / 12:54
Autor: RBA analize
ANALIZA - Unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5% ukupni krediti kreditnih institucija zabilježili su i peti mjesec za redom pad na godišnjoj razini.

Naime, kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita na kraju srpnja iznosila je 281,5 mlrd kuna što je 2,3% (6,6 mlrd kuna) niže u odnosu na isti mjesec lani. U odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti su manji za 1,8% ili 5,3 mlrd. Na kraju srpnja 26,6 % ukupnih kredita bilo je čisto kunskih dok je ostatak bio ili valutni ili vezan uz valutnu klauzulu. I dok u odnosu na kraj 2013. bitnijih promjena EUR/HRK nije bilo, na godišnjoj razini kuna je u odnosu na euro oslabila za gotovo 2%. Istovremeno kuna je u odnosu na švicarski franak u istom razdoblju oslabila za 0,8% odnosno 3,4%. S takvim tečajnim kretanjima ublažen je pad kredita izražen u kunama.

Strukturno gledano na godišnjoj razini padu ukupnih kredita najviše je pridonio sektor nefinancijskih trgovačkih društava - poduzeća (s 4,2 mlrd kuna nižim obvezama po kreditima) dok su u odnosu na kraj 2013. potraživanja kreditnih institucija po osnovi kredita prema središnjoj državi smanjena za 2,3 mlrd kuna. Ukupni krediti stanovništvu uz blago pozitivnu mjesečnu stopu rasta (od 0,5%) iznosili su 127,1 mlrd kuna. Međutim na godišnjoj razini i 25 mjesec za redom zabilježena je negativna stopa rasta (-0,3%) odražavajući nastavak razduživanja sektora stanovništva uslijed produljene recesije i vrlo slabog tržišta rada. Navedeno potvrđuje i usporedba s krajem prošle godine budući da su krediti stanovništvu u tom razdoblju niži za 0,2%.

Nastavak recesije, neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te početka oporavka gospodarstva nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka na kraju promatranog mjeseca iznosile nešto manje od 107 mlrd kuna. Unatoč mjesečnom rastu od 494 milijuna, na godišnjoj razini taj iznos niži je za 3,8%, a u odnosu na kraj prosinca za 1,2%. Posljednji puta pozitivna godišnja stopa rasta kod sektora poduzeća zabilježena je u srpnju 2012.

Naposljetku krediti središnjoj državi nakon 14 mjeseci rasta zabilježili su pad na godišnjoj razini (-1,3%) te su iznosili 37 mlrd kuna što je 5,9% manje u odnosu na kraj prošle godine.

U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Ukupni plasmani banaka (koji isključuju središnju državu) na kraju godine mogli bi biti za oko 1% niži u usporedbi sa stanjem na kraju 2013. Kod sektora poduzeća kreditiranje je ograničeno teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom, dok razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada destimuliraju nova zaduženja ovog sektora.

Tagovi: ukupni krediti, kreditiranje, krediti u kunama, krediti u eurima
PROČITAJ I OVO
Korona prepolovila prodaju vina u Hrvatskoj
VINO
Korona prepolovila prodaju vina u Hrvatskoj
POREČ - Hrvatska bilježi veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni vina, ali traži svoje mjesto na globalnim vinskim kartama kroz kvalitetu i bogatstvo autohtonih sorti.
Gužve na istarskim graničnim prijelazima na ulazu u Hrvatsku
GUŽVE
Gužve na istarskim graničnim prijelazima na ulazu u Hrvatsku
PULA - Da se sezona pomalo ipak zakuhtava najbolje pokazuje intenzivan promet na istarskim graničnim prijelazima.
U splitskoj zračnoj i trajektnoj luci ovog vikenda očekuju oko 45.000 putnika
OČEKIVANJA
U splitskoj zračnoj i trajektnoj luci ovog vikenda očekuju oko 45.000 putnika
SPLIT - Tijekom ovog vikenda u splitskoj trajektnoj i zračnoj luci očekuje se promet oko 45.000 putnika, najveći ovogodišnji vikend promet u tim lukama.
Novi zakon: Trgovcima kazna i do četiri posto prometa za povredu prava potrošača
REGULATIVA
Novi zakon: Trgovcima kazna i do četiri posto prometa za povredu prava potrošača
ZAGREB - Od svibnja 2022. godine na hrvatsko tržište bit će zabranjeno stavljati robu dvojne kvalitete, a trgovci će za prekogranične povrede potrošačkih prava moći biti kažnjeni iznosom i do 4 posto godišnjeg prometa, proizlazi iz prijedloga novog Zakona o zaštiti potrošača.
Horvat: Spremni smo pokrenuti jednu hrvatsku željezaru
VISOKE CIJENE METALA
Horvat: Spremni smo pokrenuti jednu hrvatsku željezaru
OPATIJA - Ponovio je to i u kasnijoj panel-diskusiji, dodavši da se o toj inicijativi raspravljalo na međuresornom sastanku na razini užeg kabineta Vlade, da je prijedlog bio na stolu, ali da odluka nije donesena.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE