Upravitelj norveškog suverenog fonda predlaže smanjenje udjela u američkim državnim obveznicama

Norges Bank Investment Management u pismu upućenom ministarstvu financija u utorak je izjavio da preporučuje smanjenje udjela državnog duga u referentnom indeksu obveznica fonda sa 70 posto na 50 posto.

Bessentove intervencije

Prijedlozi bi smanjili globalnu alokaciju fonda u državne obveznice za oko 106 milijardi dolara, prema procjenama FT-a, a većina ovog smanjenja doći će u državne obveznice. Nešto manje od 26 posto ukupnog fonda uloženo je u fiksni dohodak.

Prijedlog dolazi usred rastuće zabrinutosti zbog rastuće razine državnog duga i globalne rasprodaje obveznica ove godine, dok američki rat s Iranom potiče strahove od inflacije. Ministar financija Scott Bessent više je puta intervenirao na tržištu državnih obveznica ovog ljeta, ali prinosi su i dalje na višegodišnjim maksimumima.

Manja alokacija državne blagajne za norveški Vladin mirovinski fond Global bila bi kompenzirana kupnjom rizičnijih proizvoda s fiksnim prihodom, posebno duga poput hipotekarnih vrijednosnih papira.

Gotovo 80 milijardi dolara manje

Ove hipotekarne obveznice uglavnom podupiru državne agencije, što znači da se izloženost Norveške riziku od neispunjavanja obveza američke vlade smanjuje samo neznatno. Međutim, one nude nešto veće prinose od državnih obveznica zbog rizika da se hipoteke prijevremeno otplate.

„Udio državnih [obveznica] od 50 posto bit će dovoljan za pokrivanje potreba za likvidnošću, uključujući i razdoblja turbulencija na financijskim tržištima... [dok] bi preostali dio indeksa obveznica trebao osigurati izloženost većem broju izvora premija rizika“, navodi se u pismu.

Pismo, koje su potpisali Ida Wolden Bache, guvernerka Norges Bank, i Nicolai Tangen, glavni izvršni direktor NBIM-a, poslano je kao odgovor na pitanja ministarstva financija ranije ove godine o ulozi i ponderiranju portfelja obveznica fonda.

Izloženost fonda u američkim dolarima bila bi „u biti nepromijenjena“ unatoč prijedlozima, rekao je glasnogovornik NBIM-a. Prema pismu, izloženost fonda u dolarima pala bi za 0,5 postotnih bodova. Njegova alokacija u SAD-u je ispod ponderiranja koje se koristi u većini globalnih indeksa.

Prijedlozi dolaze nakon komentara ministra financija Jensa Stoltenberga u travnju da fond „nema planove za smanjenje naše izloženosti u SAD-u“, iako su neki norveški zakonodavci sugerirali da je fond previše izložen američkoj imovini.

„Postojala su neka pitanja [o tome] 'trebamo li smanjiti'; to je politička odluka“, rekao je Stoltenberg za FT u travnju. „Ali ne predviđam nikakve velike promjene.“

Prijedlog NBIM-a je smanjenje izloženosti fonda američkim državnim obveznicama za 12,2 postotna boda, uz povećanje ulaganja u nevladine američke fiksne prihode za 11,4 postotna boda, navodi se u pismu. To bi dovelo do smanjenja gotovo 80 milijardi dolara u njegovoj alokaciji državnim obveznicama, prema procjenama FT-a.

Alokacija portfelja britanskim državnim obveznicama ostala bi nepromijenjena, dok bi se njegov položaj u japanskim državnim obveznicama povećao za 2,8 postotnih bodova prema planovima.

Fond, koji ima više od 2 bilijuna dolara imovine prikupljene prodajom ogromnih naftnih resursa skandinavske zemlje, ulaže se na strana tržišta i koristi se za ublažavanje kratkoročnih fluktuacija u nacionalnom proračunu i za štednju za buduća ulaganja u gospodarstvo.

Glasnogovornik NBIM-a rekao je da je pismo samo „savjet“ koji je dio širih preporuka ministarstvu financija od strane „Stručnog vijeća“, koje trebaju biti dostavljene do siječnja. Ministarstvo će svoje konačne preporuke parlamentu dati u proljeće 2027.