Ustavni sud: Zabrana rada nedjeljom ostaje na snazi

Izmjene Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje osporavaju udruga Glas poduzetnika, Hrvatska udruga poslodavaca, niz manjih trgovačkih poduzeća i obrta te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.

Hrvatska udruga poslodavaca ranije je tvrdila da je ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika suprotno temeljnim postulatima koje HUP i njegove članice zastupaju, kao i da zabrane ne potiču razvoj tržišta niti pozitivno utječu na tržište rada. Predstavnici stranke Fokus zakon također smatraju diskriminatornim i kažu da ide na štetu malih trgovaca, a u korist trgovačkih lanaca te da ga treba ukinuti.

Na početku je Šeparović objavio odluke.

"Na sjednici donijeli smo rješenje, nismo prihvatili prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona o trgovini", objavio je ŠeParović.

Rješenje je doneseno većinom od 10 glasova, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su najavili izdvojena mišljenja. Izdvojena podupiruća mišljenja najavili su suci Ingrid Antičević Marinović, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.

"Što se tiče zakona o trgovini, već smo dvaput odlučivali o neradnoj nedjelji. 2004. smo ukinuli zakon. 2009. godine smo ukinuli jer nije bio obrazložen cilj. U ovoj odluci imamo stajalište da u pravnom poretku je nedjelja dan u tjednu koji se po tradiciji smatra danom tjednog odmora. Reguliranje tog rada ovisi o slobodnoj volji zakonodavca. Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kavlitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj.

Ne mogu se stajališta Ustavnog suda od prije automatski primjenjivati sada", rekao je Šeparović. "Utvrdili smo da nijedna od grupa - trgovci, radnici i potrošači - ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret", dodao je. "Ocijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se želi postići", dodao je.

Zakon o izbornim jedinicama

"Mi smo 7.2. donijeli odluku i ukinuli Zakon o izbornim jedinicama. Utvrdili smo da biračko pravo u 10 jedinica nema izbornu snagu. Naložili smo da se to ispravi i u današnjoj odluci smo bitno naveli sljedeće - Ustav ne postavlja zahtjeve kakav izborni model traži od zakonodavca. Zakonodavac je tu slobodan, a nije Ustavom propisano kakav model izbornih jedinica mora biti usvojen.

Promjene u broju birača se mora stalno pratiti. Zakon mora uvažavati mjerila zemljopisne kartografije. Službeni podaci u registru birača moraju imati objektivno empirijsko utemeljenje", rekao je Šeparović. "Analizom zakona samo utvrdili da je zakonodavac poštivao bitna stajališta Ustavnog suda", dodao je.