Uzbuna među njemačkim vinarima

Prema podacima strukovnih udruga, vinogradarstvo u Njemačkoj i dalje je u teškim nevoljama. „Dok se berba 2025. po kvalitateti smatra izvanredno dobrom, sektor je gospodarski u povijesnoj krizi“, navodi se u tržišnom izvješću Njemačkog saveza poljoprivrednika uoči Nove godine, koje je dostupno Njemačkoj tiskovnoj agenciji (dpa).

Gospodarska situacija je „dramatična“ jer i kupci najprije gledaju na cijenu. Tako su za vinare cijene vina u bačvi od 40 do 60 centi po litri bile daleko ispod proizvodnih troškova od oko 1,20 eura.

Predsjednik saveza poljoprivrednika Joachim Rukwied objašnjava u izvješću da je vinogradarstvo u najvećoj krizi u posljednjim desetljećima. „Zbog lošeg stanja na tržištu polazimo od toga da ćemo izgubiti znatne površine vinograda.“ U izvješću se navodi da je tržišni udio njemačkog vina u zemlji pao na 41 posto. Uz to je izvoz opterećen carinama SAD-a kao najvažnijeg tržišta za njemačko vino.

Prema izvješću, berba vina 2025. iznosila je 7,3 milijuna hektolitara, što je 16 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka. To je bio najmanji urod od 2010. Posebno su pogođena velika vinogradarska područja Rheinhessen, Pfalz, Baden i Württemberg gdje je ubrano ponegdje i 20 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. „Nasuprot tome, regije poput Mosela, Saske i Saale-Unstruta nakon godine mraza 2024. zabilježile su znatne poraste."

Sva 13 njemačkih vinogradarskih područja javljaju „izvanredno visoku kvalitetu grožđa“, stoji u izvješću. „Vina berbe 2025. smatraju se aromatičnima, koncentriranima i elegantnima. Sitne bobice i intenzivna selekcija doveli su do visoke kvalitete, ali smanjenih količina.“ Gotovo dvije trećine (64 posto) vina prodaje se preko supermarketa.

Jednostavno se ne isplati

Vinogradarima teško padaju i strukturni problemi. „Sezonske radnike sve je teže pronaći, a troškovi rada u mnogim vinogradima premašuju ostvarive prihode“, stoji u izvješću. Rastući minimalni dohodak predstavlja „dodatno masovno opterećenje“. Posebno su pogođeni vinari s površinama na strmim padinama - kakvih i u Njemačkoj ima mnogo u glasovitim vinogadarskim regijama uz rijeke Rajnu ili Mosel, jer se ondje obrada jedva može mehanizirati.

S obzirom na stanje na njemačkom tržištu vina, predsjednik saveza poljoprivrednika poziva potrošače da piju više domaćeg vina. „Apeliram na potrošačice i potrošače: pijte više njemačkog vina“, rekao je za „Rheinische Post“. „Nudimo kvalitete koje se bez problema mogu mjeriti s vinima iz Francuske, Španjolske ili Italije.“

Vino (ipak) mora biti na stolu

Zapravo je zanimljivo kako je potrošnja vina u Njemačkoj nešto pala u posljednjih desetak godina, ali niti izdaleka u razmjerima kao što je pala potrošnja piva ili žestica u općoj pošasti za "zdravim" životom. Vino je i tu najprije na stolovima dobrostojećih građana, a najbolji dokaz tome jest kako je rekorder u Europi po potrošnji vina - Luksemburg! U malenoj kneževini je vino i tradicija, blizu su i Francuska i Njemačka, a duboki su i džepovi pa se godišnje popije 67 litara po stanovniku.

Zapravo su Europljani bili i ostali najveći potrošači vina: na Starom kontinentu je prosjek nešto preko 28 litara vina po stanovniku godišnje, svjetski je jedva preko 10 litara. Nijemci su zapravo daleko ispod europskog prosjeka: tu se popije oko 17 litara godišnje, prije desetak godina je bila tek jedna butelja više. Usporedbe radi, potrošnja žestica je u tom razdoblju pala za dobru četvrtinu.

Spas iz Italije i Španjolske

Ni Hrvatska zapravo nije zemlja vinopija: prema Eurostatu je potrošnja 14,6 litara, a europski prosjek "spašavaju" osim Luksemburžana Portugalci (52 litre), Francuzi (42,8) i Talijani (39,2).

Apel njemačkog vinara neka Nijemci piju više njemačkog vina je i posljedica što je Njemačka najveći uvoznik vina na svijetu: 2023. je uvezla vina u vrijednosti od oko 2,65 milijardi eura i to prije svega iz Italije, Francuske, a raste uvoz i vina iz Španjolske.

Kod tih vina se najprije radi o crnom vinu: Njemačka je doduše još uvijek zemlja (odličnog) bijelog vina i 47% boca koje dođu na stol će biti bijelo. Crnog ima i njemačkog, ali tu će i Nijemci radije birati uvoznog za 39% boca koje se ovdje popiju, a zanimljivo je da baš crno gubi udio na tržištu u korist rosea koji je već na 14%.