Vasle: Ne obvezujemo se ni na kakvu unaprijed zadanu putanju kamatnih stopa

"Dostupni pokazatelji pokazuju nastavak blagog rasta gospodarske aktivnosti u europodručju iu drugom tromjesečju. To je uglavnom potaknuto kontinuiranim rastom uslužnog sektora, dok se proizvodnja i dalje suočava s padom narudžbi. Unatoč znakovima postupnog usporavanja u potražnje za radnom snagom, nezaposlenost na tržištu rada ostaje povijesno niska unatoč visokom rastu cijene rada", sažeo je guverner Boštjan Vasle pozadinu odluke Vijeća Europske središnje banke (ECB).

Kako je podsjetio, inflacija u europodručju u lipnju je, prema prvoj procjeni europskog statističkog ureda Eurostata, ponovno smanjena na međugodišnjoj razini, na 2,5 posto, a tome je najviše pridonijeo niski rast cijena energenata. U međuvremenu, temeljna inflacija ostaje nepromijenjena na 2,9 posto, a na povišenim razinama održava je visoka inflacija usluga koja se od kraja prošle godine kreće blizu četiri posto.

“Visoka inflacija usluga nastavlja odražavati postojanost domaćih inflatornih pritisaka, posebice prijelaz povećanog rasta troškova rada na rast cijena”, upozorio je Vasle.

Prema njegovim riječima, u posljednjih mjesec dana traženi prinosi na vrijednosne papire državnog i privatnog sektora eurozone bili su nešto volatilniji. Na to je ponajviše utjecala neizvjesnost tržišnih sudionika u pogledu rezultata europskih i francuskih izbora. Premije za rizik koje ulagači zahtijevaju za kupnju obveznica također ostaju relativno niske, rekao je. Dionički indeksi u eurozoni blago su pali, ponajviše u bankarskom sektoru, nastavio je.

"Ipak, financijski pokazatelji pokazuju da je transmisija monetarne politike djelovala glatko i homogeno, podržavajući povratak inflacije na srednjoročnu ciljanu razinu od dva posto. Tržišni sudionici i dalje očekuju da će, zbog umjerenog usporavanja inflacije, smanjenje ključnih kamatnih stopa ECB-a bit će postupni. Krivulje kamatnih stopa uključuju još jedno do dva smanjenja ključnih kamatnih stopa ove godine", rekao je guverner.

“Na temelju tih podataka i očekivanja u vezi s daljnjim kretanjem ključnih agregata, članovi Vijeća ECB-a odlučili su zadržati ključne kamatne stope ECB-a nepromijenjenima”, objasnio je odluku ECB-a od četvrtka.

"Naši daljnji koraci i dalje će ovisiti o trenutnoj situaciji, odnosno ekonomskim i financijskim podacima, kretanju temeljne inflacije i učinkovitosti naših mjera. To znači da nismo opredijeljeni ni za kakvu unaprijed zadanu putanju kamatnih stopa", zaključio je.

Kako je danas izvijestio Radio Slovenija, Vasle dijeli svoje mišljenje sa stručnjacima koji ove godine očekuju barem jedno do dva smanjenja kamatnih stopa.

"Osobno mislim da će se smanjenje kamata nastaviti, ali kada će točno doći do smanjenja ovisi o stvarnim podacima", rekao je za radio.

Nakon što je Upravno vijeće ECB-a u četvrtak ostavilo kamatne stope nepromijenjenima, središnja stopa za glavne operacije refinanciranja ostaje na 4,25 posto. Pasivna kamatna stopa po kojoj banke polažu sredstva kod središnjih banaka europodručja ostaje na 3,75 posto. Kamatna stopa za otvorenu ponudu graničnog kredita ostaje 4,50 posto. Prve dvije kamatne stope i dalje su blizu najviših razina od uvođenja eura.

Posljednje smanjenje središnjih kamatnih stopa u euru za 0,25 postotnih bodova ECB je napravio u lipnju. Bilo je to prvo smanjenje barem bilo koje kamatne stope od rujna 2019. i preokreta u monetarnoj politici koju je ECB počeo pooštravati prije gotovo dvije godine.