Hrvatska, gledamo li podatke iz prethodnih godina, na rang-listama se nerijetko penje, situacija je češće ista kao i prethodnih godina ili čak i lošija, piše Večernji list.
Ima, naravno, i pozitivnih brojki: najmanje mladih ljudi napušta školu upravo u Hrvatskoj, u Hrvatskoj je manji jaz u plaćama između muškaraca i žena nego što je to prosjek u EU, a Hrvati su bolji od prosjeka i u poznavanju stranih jezika. Ipak, u većini smo kategorija, a posebice onim ključnim za kvalitetu života, ispod prosjeka EU, pa i kada je posrijedi mogućnost odlaska na ljetovanje, što je i ovog ljeta aktualno i mahom nepromijenjeno.
Zanimljiv je, dakle, podatak o ljetovanju i tome koliko si stanovnici koje zemlje mogu priuštiti jednotjedno ljetovanje s obzirom na financije. U 2024. godini 27% stanovništva EU nije si to moglo priuštiti, dakle to je prosjek koji i ne zvuči toliko loše. Najveći udio ljudi koji si nisu mogli priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma u 2024. godini bio je u Rumunjskoj, 58,6%, a sljedeći najveći udjeli bili su u Grčkoj (46,0%), Bugarskoj (41,4%) i Mađarskoj (39,3%).
Hrvatska je tu na petome mjestu jer oko 38 posto građana nema novca da si plati sedam dana ljetovanja, posebno ne u Hrvatskoj. Nasuprot tome, udio stanovništva koji si nije mogao priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma bio je 11,6% u Švedskoj, a još niži u Luksemburgu, 8,9%. Ti se podaci nisu puno promijenili od lanjskih; i tada si čak 40 posto Hrvata nije moglo priuštiti ljetovanje a da zbog toga ne uzima kredit i u tome smo bili izjednačeni s Portugalcima. Lani je također bilo gore u Rumunjskoj, u kojoj si čak 60 posto stanovništva nije moglo priuštiti sedmodnevno ljetovanje, slijedili su ih Bugari s 44 posto te Grci i Mađari s udjelom od 43 posto.
No, sudeći prema podacima Eurostata, kod njih se slika ipak u odnosu na lani dosta popravila; kod nas samo jedan posto! U toj priči, naravno, nisu Hrvati koji imaju nekretnine na moru ili mogu otići k rodbini. I lani su ekonomski stručnjaci, ali i vodeći ljudi putničkih agencija zaključili da je Hrvatima ljetovanje u njihovoj zemlji postalo preskupo i manje isplativo od ljetovanja u nekoj od zemalja u okruženju, gdje su, osim po nižoj cijeni, za plaćeno dobili i bolju uslugu. Taj se trend nastavio i ove godine. Čak je i ministar turizma Tonči Glavina javno upozorio sve dionike u turizmu da paze kako formiraju cijene da ne bi otjerali i one goste koji su nekada rado dolazili u Hrvatsku, a koja im je sada ljeti sve skuplja. Osim ljeti, podaci Eurostata kažu da je Hrvatska većini svojih građana skupa i u ostatku godine. Inflacija, rast cijena, mogućnost štednje, visina primanja, sve to dovodi do toga možemo li si priuštiti tjedan dana ljetovanja ili zimovanja.
Inflacija je u EU porasla na 2,9% u 2021., nakon čega je uslijedio brzi rast cijena, koje su porasle 9,2% u 2022.; što je djelomično odražavalo utjecaj ruske vojne agresije na Ukrajinu, da bi u 2023. i 2024. cijene nastavile rasti, ali nižim stopama, rastući za 6,4% odnosno 2,6%. Možemo se pohvaliti da smo među tri zemlju u EU u kojima su cijene lani najviše rasle: u Rumunjskoj (5,8%), Belgiji (4,3%) i Hrvatskoj (4,0%); najviše su poskupjele hrana i usluge, a sve su skuplje i cijene kvadrata stambenog prostora. U Hrvatskoj plaćamo hranu u prosjeku po istim, često i nižim, cijenama kao u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Italiji. Troškovi energije, vode, stanovanja lani su bili manji od prosjeka EU, a po cijeni prijevoza smo u EU prosjeku.
Ukupno smo kad je riječ o cijenama na 26. mjestu od 30 zemalja članica EU. Najskuplje je, kada uzmemo u obzir sve troškove, živjeti u Danskoj, Irskoj ili Luksemburgu. Podatak o tome koliko troši svako kućanstvo, navode u Eurostatu, korisniji je od BDP-a za usporedbu relativnog blagostanja potrošača u raznim zemljama. Unutar EU stvarna individualna potrošnja po stanovniku porasla je s 25.150 € u 2023. na 26.240 € u 2024., no tu smo u društvu Bugarske i Mađarske, koje troše daleko ispod EU prosjeka; čak ispod 85 posto.
