Vlaić: Što ranije početi s dodatnom mirovinskom štednjom

Dobri gospodarski rezultati utjecali su i na prinose mirovinskih fondova, koji su drugu godinu zaredom poslovali pozitivno. Najbolji rezultati ostvareni su u najrizičnijoj kategoriji A, koja je rasla za 13 i pol posto. U konzervativnijoj kategoriji B ostvaren je prosječan prinos od gotovo 10 posto, dok je kategorija C, u kojoj se ulaže uz vrlo nisku stopu rizika, zabilježila rast od 3 i pol posto.

Vlaić je naglasio kako je rast kreditnog rejtinga na A značio da je trošak zaduženja nešto niži, nego što je bio prije, pa su i cijene obveznica radi toga porasle.

- Pozitivan je rast stranih tržišta dionica, pogotovo američkog tržišta, ali i europskog koji je nešto zaostajao, ali je ipak rastao, dodao je.

Na pitanje kad bismo u budućim mirovinama mogli početi osjećati visoke prinose, Vlaić je rekao da to ide sukcesivno i proces traje.

- Novci se akumuliraju 40 godina u pravilu u drugom stupu za one koji će cijeli radni vijek biti u drugo stupu. Prinosi se akumuliraju, oni idu iz godine u godinu i svaki postotak više ostvarenog prinosa na duži rok znači ukupno značajno veći prinos, ali isto tako i mirovinu. Nama se jako liberaliziralo ulaganje mirovinskih fondova. U ovoj godini možemo ulagati u nekretnine, prije nismo mogli direktno. Povećao se opseg gdje možemo ulagati u alternativne fondove. Liberaliziralo se ulaganje u dionice, već i ranije, a sad još i dodatno. Sve to bi trebalo dovesti do veće diverzifikacije portfelja i do viših prinosa u budućnosti, pa i većih mirovina, naglasio je.

Mišljenja je kako je za hrvatski mirovinski sustav dosta velik problem demografska slika.

- Sve je manje onih koji uplaćuju u prvi stup, pa i drugi stup. Bojimo se da će biti problem u budućnosti, ali ne samo u Hrvatskoj. Lagani problem nastao je u svim tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe, ali sve više na to upozoravaju u zapadnoj Europi. Zato je bitna dodatna mirovinska štednja i s tim treba početi već u ranoj fazi. Znam da se mladi ne odlučuju na to. Gledano po dekadama, od 45 do 55 godina daleko je najveći broj onih koji se odlučuju za treći stup. Zato treba ljude školovati i informirati i puno ulagati u financijsku pismenost kako bi se ljudi prije odlučili za takve oblike štednje, naglasio je Vlaić.

Dodao je kako ljudi nisu puni radni vijek u drugom stupu. Oni koji sad odlaze u mirovinu, ti su maksimalno 22 godine u sustavu drugog stupa, kombiniranog sustava štednje.

Istaknuo je kako su se snažno počeli razvijati alternativni fondovi koji služe kao transmisija između institucionalnih ulagača i srednjih i malih poduzeća.

Dotaknuo se i predviđanja BDP-a u 2025. godini.

- Naši makroekonomisti predviđaju 2,9 posto da bi trebao biti realni rast hrvatskog gospodarstva, a to je dobro. Vjerujemo da će i hrvatsko tržište kapitala biti pozitivno. Kad se govori o geopolitici, uvijek tu postoji određena bojazan. Najviše se može zaraditi kad se svi plaše. Problem je stanje gospodarstva u Njemačkoj. Nepoznanica su Amerika i Donald Trump kao novi predsjednik. Vjerujemo da će biti pozitivni prinosi, ne kao ove ili prošle godine. Naša snaga je mirovinski fond, drugi i treći stup i mirovinsko osiguravajuće društvo. Zajedno držimo imovinu u vrijednosti 33 posto hrvatskog BDP-a što su velika sredstva i potencijalno velika investicijska podloga, zaključio je.