Wall Street blago pao nakon četiri dana rasta

Dow Jones pao je 201 bod ili 0,58 posto, na 34.552 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,04 posto, na 4.461 bod, a Nasdaq indeks 0,40 posto, na 13.838 bodova.

Prošloga su tjedna sva tri indeksa zabilježila najveći tjedni skok od studenoga 2020. godine, nakon što je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova i najavila daljnja povećanja cijene novca do kraja godine.

Time je uklonjen dio neizvjesnosti s tržišta, no i dalje postoji neizvjesnost po pitanju daljnjeg jačanja inflacije i tempa povećanja kamata Feda.

Središnja banka mora krenuti ekspeditivno u suzbijanje inflacije, kazao je jučer na jednoj poslovnoj konferenciji predsjednik Feda Powell i dodao da bi, ako bude potrebno, povećanja kamata mogla biti veća nego što je to uobičajeno.

To je ponešto zabrinulo ulagače.

„Većinu onoga što je jučer kazao Powell je rekao još prošloga tjedna. Pitanje je samo hoće li Fed povećati kamate za 0,50 postotnih bodova već na idućoj sjednici ili kasnije”, kaže Matthew Keator, partner u tvrtki Keator Group.

Nakon Powellovih komentara, na tržištu novca procjenjuje se da postoji 60 posto izgleda da će Fed na idućoj sjednici u svibnju povećati kamate za 0,50 postotnih bodova.

Prošloga je tjedna Wall Street porastao i zahvaljujući nadi ulagača u pozitivan ishod pregovora između Rusije i Ukrajine.

Međutim, dogovor, čini se, još nije na vidiku, a žestoki napadi ruske vojske na ukrajinske gradove ne slabe, što pridonosi nesigurnosti na financijskim tržištima.

Oštro je jučer pala, više od 2 posto, cijena dionice kompanije Meta Platforms, nakon što je moskovski sud proglasio Facebook ekstremističkom organizacijom i zabranio rad te društvene mreže u Rusiji.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,51 posto, na 7.442 boda, no frankfurtski DAX oslabio je 0,60 posto, na 14.326 bodova, a pariški CAC 0,57 posto, na 6.582 boda.