Wall Street skliznuo peti dan zaredom

Dow Jones skliznuo je 151 bod ili 0,50 posto, na 30.364 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,38 posto, na 3.735 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,18 posto, na 10.828 bodova.

Najveća svjetska burza pod pritiskom je od petka, kada je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle neočekivano snažnih 8,6 posto, što nije zabilježeno više od 40 godina.

Zbog toga su splasnule nade da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac, a zbog nepopustljivo visoke inflacije, ulagači se plaše da će Fed biti agresivniji nego što se očekivalo u zaoštravanju monetarne politike.

Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u rasponu od 0,75 do 1 posto, a procjenjivalo se da će ih u lipnju i srpnju, a možda i rujnu dodatno povećati za po 0,50 postotnih bodova.

No, sada se špekulira da bi u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda mogli povećati kamatu za 0,75 postotnih bodova, što očekuju i analitičari niza banaka, uključujući JP Morgan i Goldman Sachs.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da za to postoji čak 90 posto izgleda, dok su još prošloga tjedna izgledi za to iznosili oko 4 posto.

Ulagači se plaše da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.

Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.

Zbog toga je S&P 500 indeks pao peti dan zaredom, što je njegov najduži negativni niz od početka siječnja, pa je zaronio još dublje u područje 'medvjeda', odnosno 20 posto ispod svoje rekordne razine.

Nasdaq indeks u minusu je, pak, oko 33 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, a Dow Jones oko 17 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,25 posto, na 7.187 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,91 posto, na 13.304 boda, a pariški CAC 1,20 posto, na 5.949 bodova.