"Prošle je godine, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka, ukupno potrošeno više od 1,4 milijardi kuna, ali ove bi godine ta brojka zbog pandemije koronavirusa i ograničenja rada trgovina ipak trebala biti nešto manja", stoji u priopćenju HGK.
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić ističe da su prva dva tjedna od stupanja na snagu odluke Stožera civilne zaštite o posebnom radu trgovina poremetila maloprodajne promete na koje smo navikli zadnjih par godina, ali i da "u cijeloj priči ima i nešto pozitivno, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima".
"Tako je potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u ovom tjednu triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, a povećane narudžbe stižu i za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje", naglašava Ravlić.
Ponavlja pritom kako je ova situacija pokazala koliko je važno proizvoditi hranu, ali i druge proizvode za potrebe vlastitog stanovništva.
"Kriza je kod građana osvijestila ono što u HGK desetljećima ponavljaju - kupovinom hrvatskog čuvamo domaću proizvodnju i idemo u smjeru osiguravanja samodostatnosti na razni države. Ovo je prilika da ostvarimo puni potencijal domaće poljoprivrede po pitanju većine prehrambenih proizvoda i ojačamo lokalne lance opskrbe", poručila je Ravlić, uz napomenu da se i kupci i prodavači moraju ponašati odgovorno kako bi se što prije okončala epidemija koronavirusa.
Iz HGK podsjećaju da je prošle godine skromna uskrsna potrošačka košarica iznosila 500 kuna, srednja 1.000, a bogata oko 1.500 kuna. Razlika u cijeni ovisila je o vrsti proizvoda u košarici s time da se tradicionalno najviše kupuju šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, janjetine, riba i slastice.
"Ove godine teško je ulaziti u preciznije procjene, ali ono što je sigurno jest da će se u košarici naći više domaćih proizvoda, a to je ovoj situaciji iznimno bitno za opstanak naših proizvođača", zaključuje se u priopćenju HGK.