O razornom utjecaju COVID-19 na turizam, a onda i potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku, svjedoči i činjenica da je u siječnju i veljači zabilježen sami plus. Za razdoblje 1. siječnja do 29. veljače bilježi se broj dolazaka koji je veći za 2 posto (118.703) i broj noćenja veći za 5 posto (249.234) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom periodu od ukupnog broja dolazaka domaći gosti su ostvarili 37.230 dolazaka, a strani gosti 81.473 dolazaka, dok je u noćenjima ostvareno 73.973 domaćih noćenja te 175.261 stranih noćenja. Zagreb su u siječnju i veljači najviše pohodili domaći gosti, a zatim oni iz Italije, BiH, Srbije i Njemačke. Slična je rang-lista i onih koji su u ta dva mjeseca ostvarili najviše noćenja. No, već tada je znakovita i vidljiva bila promjena kod gostiju iz Južne Koreje s čijim brojem se Zagreb zadnjih godina može samo dičiti. U periodu siječanj – veljača gosti iz Južne Koreje više nisu bili među petnajbrojnijih posjetitelja Zagreba, piše Novi list.
U ožujku i travnju, situacija se drastično mijenja i to na gore. U razdoblju od 1. ožujka do 30. travnja broj dolazaka je na razini od 10 posto (21.143), a broj noćenja na razini od 17 posto (64.908) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od ukupnog broja dolazaka, domaći gosti su ostvarili 7.543 dolazaka, a strani 13.600, dok je u noćenjima zabilježeno 20.678 domaćih i 44.230 stranih noćenja. Najviše dolazaka u tom periodu ostvareno je iz: Hrvatske, BiH, Njemačke, Srbije i SAD-a, a najviše noćenja iz: Hrvatske, SAD-a, BiH, Njemačke i Srbije. U usporedbi s istim periodom 2019. godine, gosti iz Južne Koreje i Italije ne nalaze se više u samom vrhu dolazaka i noćenja.
Popravak epidemiološke slike, kako u nas tako i u svijetu, donosi rast u idućim mjesecima, premda je, kao smo već rekli, na razini 30-ak posto prometa ostvarenog u prošloj godini. Određeni trend oporavka vidi se u lipnju kada je, primjerice, u jednom danu zabilježeno više od 2.100 noćenja što je četiri puta više od 500 registriranih noćenja koliko ih je, prosječno, dnevno bilo sredinom svibnja kada su zagrebački hoteli počeli otvarati svoja vrata. Zagreb trenutačno raspolaže s 3.781 smještajnom jedinicom u privatnom smještaju, 50 hostela, 71 hotelom. Zbog potresa i pandemije trenutačno ne radi 10 hotela i šest hostela, a zbog istih razloga je zatvoreno oko 135 jedinica privatnog smještaja. Osim toga, zbog potresa trenutačno ne radi 15 muzeja te 7 galerija i umjetničkih zbirki.
U TZ-u grada Zagreba su detektirali i da se profil gostiju donekle izmijenio pa su sukladno tome i prilagodili svoje djelovanje. Primat su potpuno preuzela individualna putovanja, ali i manja obiteljska te poslovna putovanja. Darja Dragoje, voditeljica odjela za odnose s javnošću, ističe kao zanimljivost i činjenicu da se produljio ostanak u Zagrebu pa nam je isti sada 2,2 dana. Gosti se odlučuju više za individualne razglede grada, samostalne obilaske pojedinih zagrebačkih veduta, više borave na otvorenom i u zelenilu te sve više posjećuju zagrebačku okolicu.
U tom smislu je, primjerice, TZ grada Zagreba zajedno s Turističkom zajednicom zagrebačke županije kreirao kampanju »Blizu grada, blizu srca«/«Around Zagreb«. Turistička zajednica grada Zagreba je na izvanrednu situaciju uzrokovanu koronavirusom, ali i potresom u Zagrebu, reagirala tako da je aktivnosti gotovo u potpunosti preusmjerila na online segment provodeći interaktivne i sveobuhvatne kampanje Sa zagrebačkih balkona, #ZagrebLovesYou, Zagreb Summer Tour i sada aktualnu Blizu grada, blizu srca.
Rujan donosi povratak s godišnjih odmora, početak školske godine, sve to nosi Zagrebu novu dinamiku i u turističkom sektoru. I sve je i opet nikad neizvjesnije. Na upit kakva su očekivanja za period do kraja godine, odnosno s kakvim bi turističkim rezultatom u TZ-u grada Zagreba bili na koncu godine zadovoljni, direktorica TZGZ dr. sc. Martina Bienenfeld kaže:
- Iako je bilo kakva predviđanja nezahvalno davati, mi od početka ove krize ističemo kako bismo bili posebno zadovoljni s rezultatima na razini od oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dosadašnji rezultati to i potvrđuju, a eventualna odstupanja mogu se pojaviti u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije te uvođenja strožih mjera kako kod nas, tako i na našim emitivnim tržištima.«
