Zašto Hrvatska uvozi pšenicu?

Kruh i brašno poskupjet će i treći put u mjesec dana. Cijena hrane raste zbog globalnih povećanja cijena pšenice, ali Hrvatska nema samo taj problem.

Pekarski obrti sve su rjeđi u Hrvatskoj. Hrvati domaći kruh slabo kupuju, prednost daju onom jeftinijem iz trgovačkih centara koji je nerijetko od smrznutog tijesta i iz uvoza. Malim pekarnicama mogla bi presuditi veća cijena brašna.

“Što se tiče kruha, još nismo počeli poskupljivati, ali je sva sirovina otišla gore. Palmino ulje sa 16 na 240 kuna, kvasac je otišao za 4 kune po kili”, kaže za N1 televiziju Miroslav Trajković, vlasnik najstarije pekare u Zagrebu.

A Trajković, u čijoj se pekari kruh peče od 1925., pita se zašto više ne može doći do slavonskog žita, odnosno zašto je Hrvatska prisiljena uvoziti pšenicu.

Odgovor stiže iz Hrvatske poljoprivredne komore gdje otvoreno priznaju da se kvalitetna domaća pšenica izvozi jer se nema gdje skladištiti.

Ukratko, hrvatski poljoprivrednici proizvedu i više pšenice no što nam treba, ali se izvozi jer se nema gdje preraditi.

“Premašili smo nakon dugo godina količinu od milijun tona pšenice i Ministarstvo planira uložiti u preradu i kapacitete kako bismo što više toga zadržali toga u Hrvatskoj”, kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

A dok se ti kapaciteti ne izgrade, osuđeni smo na uvoz pšenice koja je često manje kvalitetna i više košta.

Domaći poljoprivrednici izlaz vide u preradi domaćih proizvoda s etiketom “zdravo” jer je bitka s velikima već izgubljena.

“Moramo priznati, Kina diktira tržište jer su najveći, deset puta su povećali proizvodnju mesa, a to povlači i druge ratarske kulture. Mi kao mala članica EU-a imamo zdrave proizvode, ali samo moramo bolje organizirati plasman”, kaže Antun Vrakić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Bolja organizacija zasada nije ni na vidiku, ali veća cijena kruha jest.