Zbog čega je važno promatrati poslovanje i prinos mirovinskih fondova u duljim vremenskim razdobljima?

Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda, tijekom nekoga vremenskog razdoblja. Prinos fonda osnovno je mjerilo njegove uspješnosti.

Kakvi su ostvareni prinosi?

Primjerice, obvezni mirovinski fondovi su krajem 2024. godine pod upravljanjem imali imovinu ukupne vrijednosti 23,22 milijarde eura, što predstavlja povećanje od tri milijarde eura ili 14,8 % u odnosu na prethodnu godinu, objavili su predstavnici Udruženja obaveznih mirovinskih fondova. Od njihova osnivanja fondovi drugog mirovinskog stupa, ukupno su svojim članovima zaradili 9,3 milijardi eura dodane vrijednosti.

Kategorija B jedina posluje od početka mirovinske reforme 2002. Ona je najvažnija jer se u njoj nalazi oko 77% svih članova drugog stupa i oko 89% ušteđene mirovinske imovine. Prosječni godišnji realni prinos (dakle nakon prilagodbe nominalnog neto prinosa za inflaciju) od početka reforme iznosi 2,8%. Ako gledamo samo razdoblje nakon podjele inicijalno jedinstvenih fondova na kategorije A (aktivni – visok rizik), B (mješoviti tj. balansirani) i C (konzervativno upravljani – skoro sve u državnim obveznicama), a ta podjela je provedena u kolovozu 2014., prosječni godišnji realni prinos iznosio je 2,3%.

Mirovinski fondovi najčešće imaju dugoročni horizont ulaganja. S obzirom na to da je vremenski horizont ulaganja mirovinske štednje dugoročan, važno je ne pridavati preveliku pozornost mjesečnim oscilacijama. Rezultate fondova treba sagledavati u duljem razdoblju.

Dugi vremenski rok

Štednja za mirovinu stvar je (vrlo) dugog vremenskog roka. Vrijednost koju ćemo akumulirati do trenutka odlaska u mirovinu puno je važnija od vrijednosti koju smo do sada akumulirali. Ovo osobito vrijedi za mlade. Stoga je za razumijevanje prinosa na uloženu mirovinsku štednju važan dug vremenski horizont koji može primijeniti svatko tko nije blizu mirovine. Dug vremenski horizont također je važan za širu raspravu o mirovinskom sustavu jer starenje populacije djeluje na fiskalnu politiku i prvi mirovinski stup u veoma dugom roku. Zbog toga se o mirovinskim sustavima uvijek treba raspravljati na temelju dugoročnih projekcija, a ne na temelju situacije u trenutku.

EU Ageing Report – temeljni dokument EU o posljedicama starenja stanovništva koji izrađuje Europska komisija – počiva na projekcijama do 2070. godine i pretpostavkama što će se događati s ekonomskim i demografskim trendovima te trendovima na tržištu rada (stopom zaposlenosti) itd. u perspektivi od nekoliko desetljeća.

Naravno da su prognoze do 2070. podložne pogreškama, no dugi rok je jedini smisleni okvir za raspravu o mirovinskim sustavima čiji se današnji parametri trebaju podešavati prema vjerojatnim scenarijima za budućnost. Prinosi se najčešće ocjenjuju negativno u periodima kada su kratkoročno negativni, a pozitivno kada su kratkoročno pozitivni.

Transformacija rizika

Kratkoročne rizike možemo zanemariti, osim ako su epohalnih razmjera – toliko veliki da uništavaju (vrlo) dugoročne prinose.

Vidjet ćemo da čak i u tim slučajevima nije sve izgubljeno ako je vremenski horizont preostalog ulaganja dovoljno dug. To je glavna karakteristika dobro upravljane mirovinske štednje koja se razlikuje od kratkoročnih oblika štednje. Duži vremenski horizont ulaganja za mirovine nije bitan samo zbog efekta prinosa u dugom roku, nego i zbog toga što transformira sam pojam rizika. A transformacija rizika u dugom roku omogućuje veću slobodu u upravljanju imovinom za mirovinu.

Budući da su mirovinski fondovi dugoročni investitori, njihova se izvedba treba promatrati u relativnim terminima, odnosno u usporedbi s alternativnim investicijskim klasama i na dulji vremenski horizont. I na kraju, ali ne i najmanje važno, domaći mirovinski fondovi dosljedno ostvaruju stabilne prinose te su pokazali otpornost na dosadašnje tržišne turbulencije.

*Sadržaj nastao u suradnji SEEbiza i AZ mirovinskih fondova.