Žigman: Hrvatski ulagači bi se trebali više okrenuti europskim dionicama

U izjavi za novinare na marginama konferencije "Podrška održivom financiranju", kojoj je Hanfa bila jedan od suorganizatora, Žigman je rekao da su financijska tržišta vrlo brzo odgovorila na porast carina koje je nametnula američka administracija.

Prije dva dana, naime, SAD je uveo carine za više od 180 država u visini od 10 posto i na to još i recipročne carine za većinu njih, ovisno o veličini njihovog robnog trgovinskog suficita s SAD-om, pri čemu na robu iz EU u visini od 20 posto. Kina, kojoj je SAD uveo ukupne carine na njezin robni izvoz u SAD od 54 posto, u petak je objavila da na to uzvraća nametanjem carina na američku robu u visini od 34 posto, počevši od 10. travnja. Eurpsi odgovor se još čeka.

Paneuropski STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 12,50 sati u minusu 4,42 posto i na putu je tjednog gubitka od 7,5 posto. Londonski FTSE indeks potonuo je istodobno 3,6 posto, na 8.169 bodova, frankfurtski DAX za čak 4,74 posto, na 20.682 boda, a pariški CAC za 4,11 posto, na 7.283 boda. Na najvećem gubitku među značajnijim europskim dioničkim tržištima bio je talijanski FTSE MIB, koji je pao 7,3 posto, na 34.376 bodova.

I na Zagrebačkoj burzi indeksi su u velikom minusu, za otprilike dva posto, pri čemu je Crobex na 3.200 bodova, a Crobex10 na 1.999 bodova. Oba indeksa sada su izbrisala sve ovogodišnje dobitke.

Moglo bi se reći, kaže Žigman, da je to unaprijed reakcija na očekivanje protumjera koje bi mogla uvesti Europska komisija, u vidu povećavanja tarifa na američki izvoz. Prema njegovim riječima, Europa bi mogla zadati veliki udarac američkom tržištu kapitala i američkim kompanijama, prije svega uvodeći carine na usluge.

Naime, pojašnjava, u slučaju aktualnih američkih carina najviše se radi o robama, dok u odnosu Europe i SAD-a postoji velik suficit američke strane u području usluga.

- U tom kontekstu, uvođenje tarifa na usluge bi sigurno dovelo do dodatnog udara na američke kompanije, odnosno pada njihove vrijednosti na američkim burzama, ocijenio je.

No, upozorava da bi uvođenje protumjera i trgovinski rat dugoročno utjecali na porast troškova građana u svakom segmentu, kao i na usporavanje gospodarskog rasta. Dakle, u tom kolopletu nitko ne dobiva, a odgovor s novim carinama na usluge ne bi bio dobar za nijednu ekonomiju, poručio je Žigman.

S druge strane, smatra da je vrijeme da se hrvatski i europski investitori osvijeste i manje ulažu u razne oblike američke imovine te okrenu europskim dionicama. Naime, napominje da je jako puno investitora, posebno mladih, okrenuto prema američkom tržištu kapitala i ulaganju u tehnološke kompanije, bitcoin te kriptovalute, koje uglavnom dolaze iz Amerike.

- Kao jedna patriotska protumjera, bilo bi dobro da se okrenemo europskim kompanijama i na taj način potičemo europsko tržište kapitala, poručio je čelnik Hanfe.