Žigman: Obvezni mirovinski fondovi pokazali veliku otpornost

Žigman je to rekao na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajuc´ih društava (UMFO), na kojem je bilo riječi i o ulaganjima u zelenu budućnost.

Uz ocjenu da su OMF-ovi pokazali veliku otpornost, Žigman je ustvrdio da minusi lani, u usporedbi s drugim zemljama, i "nisu bili tako veliki". Rekavši da su fondovi lani prošli kroz "dolinu suza", Žigman je istaknuo da je ova godina već donijela oporavak, pri čemu u prvih šest mjeseci prosječni rast sve tri kategorije fondova iznosi pet posto.

Pritom, fondovi A i B su već nadoknadili lanjske gubitke, dok kod fondova C to još nije slučaj. Kada je riječ o fondovima C kategorije, najavio je Žigman, zakonskim izmjenama će se ići na liberalizaciju ulaganja.

"U jednom dijelu, što se tiče fondova C, sigurno će se ići na veću liberalizaciju investiranja. U kojem točno dijelu, ne bih spekulirao dok zakon ne izađe u javnost", izjavio je Žigman.

Najavio je i mogućnost poduzimanja "dodatnih mjera" da drugi stup mirovinske štednje ne ispadne nepovoljan, osim za "mali, ekskluzivni klub ljudi". Te mjere se razmatraju, konačna odluka je na resornom ministarstvu, a između ostalog se odnose na indeksaciju mirovina iz mirovinskog osiguravajućeg društva, mogućnost brže isplate iz tog društva (...) a trebale bi omogućiti da mirovinska reforma bude povoljnija za sve one koji u budućnosti idu u mirovinu, najavio je Žigman.

Ocijenio je da mirovinski fondovi rade maksimalno u zadanim okvirima, a da će tranzicija koja se odvija, koja će završiti onda kada će u mirovinu ići građani koji su cijeli radni vijek proveli i u drugom stupu, pokazati uspješnost cijelog modela. "Uz određene korekcije koje će se pojaviti u zakonu, smatram da će drugi stup pokazati da može osigurati (...) pristojne mirovine", izjavio je Žigman.

Zakonske izmjene koje predstoje u sferi obveznih mirovinskih fondova, najavio je Žigman, također će ići i u smjeru većih ulaganja u zeleno i održivo. "Danas, kad se govori o bilo kakvom ozbiljnom investiranju, ESG je jedna od glavnih tema i nešto što je neizbježno", ustvrdio je.

Naime, ESG kriteriji (ESG - Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji koji se odnose na strategije i politike kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a fondovi, rekao je Žigman, mogu već i sada, na dobrovoljnoj osnovi i prije zakonskih izmjena, voditi računa da ulažu svoj kapital u tvrtke koje ispunjavaju te standarde.

Žigman je rekao i da je doprinos financijske industrije i njenog kapitala ključan u zelenoj tranziciji, u smislu ulaganja u one tvrtke koje idu prema zelenom.

Kada je riječ o izazovima u zelenoj tranziciji, osim "greenwashinga", to jest neetičnog korištenja i deklariranja zelenih parametara, Žigman je izdvojio i pojam "greenflation", kojim se sugerira da će zbog te tranzicije rasti određene cijene.

To se može primjetiti i sada u dućanima, jer su neki "zeleni" proizvodi skuplji od onih koji to nisu, kazao je Žigman, ustvrdivši i da je "zeleno" trenutno pomalo ekskluzivno i za višu klasu, poput električnih automobila, pa treba povesti računa da postane dostupno svim građanima.

Predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja i predsjednik UMFO-a Dubravko Štimac također je napomenuo da ljudi koji sada idu u mirovinu u drugom stupu su boravili 20 godina, to jest pola radnog staža, ocijenivši će se puni efekti članstva u drugom stupu osjetiti za one osiguranike koji u njemu provedu cijeli radni vijek. "Naprosto treba dati vremena drugom stupu da akumulira novac", poručio je Štimac, ocjenjujući i da će najavljene "modifikacije u fazi isplate" dati rezultata.

Štimac je izvijestio da obvezni mirovinski fondovi trenutno imaju 2,2 milijuna članova, dok neto imovina tih fondova iznosi 18,55 milijardi eura.

Kao i Žigman, i Štimac je istaknuo da je prošla godina bila poprilično teška za sve sudionike na tržištu kapitala, pa su fondovi zabilježili negativne prinose, no zato su u dosadašnjem dijelu ove godine pozitivni, pa u fondu A prinos iznosi 8,57 posto, fondu B 5,25 posto a fondu C 1,07 posto.

Kada se gleda zadnjih deset godina. Štimac je ocijenio da je situacija "dosta dobra", pri čemu prosječni godišnji prinos u tom razdoblju za fond A iznosi 6,9 posto, fond B 4,88 posto, a fond C 3,2 posto.

Tvrtka Professio Energia u vlasništvu je mirovinskih fondova, izlistana je na Zagrebačkoj burzi, bavi se razvojem projekata iz sfere obnovljivih izvora energije, a kako je ocijenio njen direktor Mario Klarić, mirovinski fondovi su izuzetno kompatibilni s ulaganjima u energetiku. "Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači, a energetika upravo traži jedan takav dugoročni pogled na investiciju", ustvrdio je Klarić.