A1 Hrvatska u sklopu projekta GigaBEEtno smart rješenjima brine o pčelama |
Objavljeno: 11.05.2022 / 14:34 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - U sklopu projekta GigaBEEtno, koji spaja tehnologiju sa zaštitom pčela i okoliša, tvrtka A1 Hrvatska u srijedu je u zagrebačkom Botaničkom vrtu postavila hotel za pčele u koji se mogu nastaniti i uz koji je 'smart' tehnološko rješenje za praćenje kakvoću zraka i drugih parametara za zdravi okoliš. |
Cilj tog projekta je očuvati kvalitetu života pčela u urbanim sredinama, educirati i podizati svijest o njihovoj važnosti za ekosustav, a A1 ga provodi u suradnji s tvrtkom Go2Digital. Hotel za pčele u Botaničkom vrtu ujedno je treći takav u Zagrebu, a ostala dva se nalaze u kampusu A1 Hrvatske na Žitnjaku i kod objekta Hala. Radi se o drvenom okomitom objektu u koju se pčele mogu skloniti, a uz to su postavljene IoT (Internet of Things) stanice za mjerenje kakvoće zraka, na kojoj svi zainteresirani mogu vidjeti čistoću zraka kojeg udišu. "GigaBEEtno je projekt kojim želimo pokazati predanost i ekološkim temama, a u tome se tehnologijom i rješenjima IoT mjeri kakvoća zraka u realnom vremenu, što je dio rješenja za pametne gradove (smart city) i podizanje kvalitete života", naglasio je u Botaničkom vrtu direktor ICT prodaje i rješenja u A1 Hrvatska Siniša Staničić. To je i dio programa odgovornog poslovanja "Čini pravu stvar", kojim A1 promiče ekološke, učinkovitije i održivije načine rada i života, a kako pčele sve više gube prirodna staništa u gradovima zbog aktivnosti ljudi to je prilog i zaštiti ekosustava u kojem su pčele zbog oprašivanja jako bitne. Profesor Nikola Kezić, jedan od vodećih stručnjaka za pčele u Hrvatskoj, objasnio je da je opstanak tzv. solitarnih pčela i ključan za održavanje vegetacijskih sustava u gradovima te da je sada potrebno izgraditi nastambe gdje se pčele mogu sakriti tijekom nepovoljnih uvjeta i prezimiti. U Botaničkom vrtu u središtu Zagreba, pčele čeka mirno i sigurno okruženje s više od 7.000 različitih biljnih vrsta i, kako je kazao voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković, drago im je da su dio projekta GigaBEEtno (Bee-engl. pčela). Projekt su podržali i glumica Zrinka Cvitešić, kao i svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), po čijim podacima se od oko 20.000 vrsta pčela koje zuje svijetom, oko 1.600 nalazi u Hrvatskoj i regiji. Iznimno su važne za očuvanje biološke raznolikosti, a bez pčela bi primjerice ostali bez jagoda, trešanja, krušaka i mnogih drugih namirnica i biljaka. |
|
Tagovi: A1 Hrvatska, GigaBEEtno, Siniša Staničić, Zrinka Cvitešić, pčele |
PROČITAJ I OVO | ||
Hrvoje Alvir novi predsjednik Uprave Zvečeva |
ZAGREB - Nakon što je ruski milijarder Denis Štengelov preuzeo Zvečevo, dogodile su se prve promjene na čelu kompanije. |
Mattoni 1873 preuzeo potpuno vlasništvo u Knjazu Milošu |
BEOGRAD - Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udio (46,43%) u Knjaz Milošu, postavši tako jedini vlasnik ovog vodećeg proizvođača mineralne vode i energetskih napitaka. |
McKinsey na meti istrage zbog opioida |
NEW YORK - McKinsey & Co je pod kaznenom istragom u Sjedinjenim Državama zbog navoda da je ta konzultantska tvrtka igrala ključnu ulogu u raspirivanju epidemije opioida, a savezni tužitelji upućuju na njezin rad savjetujući proizvođača OxyContina Purdue Pharma i druge proizvođače lijekova, troje ljudi upoznatih s tim pitanjem rekao je. |
Zdravko Alvir prodao svoj udjel u Zvečevu za 6,68 milijuna eura |
POŽEGA - Koanditorska industrija Zvečevo izvijestila je da je dosadašnji većinski vlasnik te požeške kompanije i donedavni predsjednik Uprave Zdravko Alvir realizirao prodaju ukupno 213.167 redovnih dionica Zvečeva serije A i 74.562 redovne dionice serije B., te tako više nema dionica te kompanije u svom vlasništvu. |
Boeing u prvom kvartalu ostvario gubitak od 343 milijuna dolara |
SEATTLE - Američki proizvođač zrakoplova Boeing prvo je ovogodišnje tromjesečje završio s dubokim gubitkom od 343 milijuna dolara, dok je prije godinu dana iznosio 414 milijuna dolara. |