Američke carine na uvoz čelika i aluminija loša vijest za slovenska poduzeća

Grupacija Sij steel u SAD-u vidi važno tržište s dugoročnim potencijalom, a lani je tamo ostvarila 9,9 posto prihoda od prodaje, odn. oko 16,5 posto više nego godinu prije, rekao je Si za STA.

S vlastitom tvrtkom Sij Americas prisutni smo u SAD-u više od 30 godina, a 2022. godine smo otvorili i vlastito skladište na više od 3000 četvornih metara u blizini Chicaga u gradu Romeovilleu, kako bismo svoje proizvode još više približili kupcima i osvojili još veći tržišni udio na američkom tržištu, objasnili su.

Pritom su podsjetili da Slovenija trenutno ima tromjesečnu uvoznu kvotu za izvoz debelog nehrđajućeg čelika u SAD, koji je oslobođen carine. Količine koje prelaze ovu kvotu opterećuju se uvoznom carinom od 25% na čelik.

U području alatnih čelika, određene vrste koje ne proizvode američke čeličane ili se proizvode u ograničenim količinama odobrene su od strane tzv. ja eliminacija. To se odnosi na specifične kvalitete i dimenzije proizvoda. Ako za pojedinu vrstu čelika nije odobreno isključenje, i taj se uvoz opterećuje carinom od 25 posto, dodaju.

"Još nisu jasni detalji o tome hoće li carinski sustav ostati isti kao dosad ili će se uvesti neke promjene u pogledu kvota i izuzeća, s obzirom na vrlo općenita predviđanja američkog predsjednika", upozorili su. "Ukidanje kvota i izuzeća te eventualno daljnje povećanje uvoznih carina negativno bi utjecalo na našu cjenovnu konkurentnost u odnosu na američke proizvođače čelika, stoga ćemo pažljivo pratiti kretanja i reagirati u skladu s našim strateškim ciljevima", najavili su.

U međuvremenu je u prerađivaču aluminija Impol smanjen obujam izvoza u SAD kao odgovor na antidampinške postupke već 2020. godine, naveli su za STA. I tada je SAD vodio Trump. U 2019. grupa je ostvarila 10 posto ukupne prodaje na tržištu SAD-a, da bi se u 2020. taj udio smanjio na 4,5 posto.

“Zbog daljnjih pritisaka i neizvjesnosti, budući da antidampinške stope nisu fiksne, već dopuštaju mogućnost naknadne nagodbe, obujam prodaje se dodatno smanjio”, objasnili su. Prošle godine to nije predstavljalo ni tri posto ukupne prodaje grupe Impol.

"Sigurno dodatne carine u SAD-u uz nedostatak poticaja na europskom tržištu ne znače ništa dobro, jer ćemo se u ionako zahtjevnim uvjetima suočiti s još većim konkurentskim pritiscima i dodatno ograničenim tržišnim mogućnostima", ističu iz Impola.

Ustvrdili su i kako slijedom toga nastoje što više proširiti prodajni program, kako po zemljopisnim tržištima, tako i po proizvodima i djelatnostima, čime nastoje što optimalnije upravljati tržišnim kolebanjima i osigurati stabilnost poslovanja.

Još su manje ovisni o američkom tržištu kod proizvođača primarnog aluminija i aluminijskih legura Talum. Lani su ondje prodali manje od pola posto svoje proizvodnje pa neće biti izravno pogođeni carinom, pojasnili su za STA.

“Kakvi će biti neizravni učinci, zasad se samo nagađa. U svakom slučaju, svaka mjera koja može dovesti do trgovinskih ratova ne može imati pozitivan učinak ni na koga", istaknuli su.

“Utoliko više možemo biti zabrinuti zbog učinka na industriju materijala koja je u Europi već suočena s padom svoje konkurentnosti u odnosu na konkurente iz drugih dijelova svijeta zbog neusporedivih uvjeta poslovanja”, dodaju.

Slovenske su tvrtke prošle godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u SAD izvezle proizvoda od čelika za nešto manje od 91,3 milijuna eura te aluminija i proizvoda od aluminija za 32,5 milijuna eura. Taj se izvoz stoga značajno povećao na godišnjoj razini. U 2023. godini u području proizvoda od čelika iznosio je nešto više od 71,6 milijuna eura, a u području aluminija i proizvoda od aluminija 19,5 milijuna eura.

Trump je slijedio nedjeljnu najavu i u ponedjeljak je potpisao izvršne naloge o uvođenju carina od 25 posto na uvoz čelika iz Argentine, Australije, Kanade, Meksika, EU-a, Velike Britanije, Brazila, Japana i Južne Koreje te na uvoz aluminija iz Argentine, Australije, Kanade, Meksika, EU-a i Velike Britanije.