Bačić: Zatvaramo vrata daljnjoj eksploataciji ugljikovodika u Jadranu

- Ovim smo planom jasno ukazali kako promatramo eventualno iskorištavanje i eksploataciju ugljikovodika, prije svega na južnom dijelu Jadrana. Odustali smo od daljnje eksploatacije, osim tri postojeće lokacije, istaknuo je Bačić na prvom javnom izlaganju o prijedlogu Prostornog plana IGP-a Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

Držimo da bilo kakva nesreća koja bi se dogodila, čak i na istraživačkoj platformi, mogla bespovratno uništiti cijeli prostor Jadrana, a što bi to značilo za ovaj dio Hrvatske ne treba posebno naglašavati, rekao je.

Naglasio je kako Hrvatska Prostornim planom IGP-a prvi put sustavno uređuje gospodarenje Jadranom i određuje mjere zaštite okoliša u području izvan teritorijalnog mora do granice s Italijom.

Određujemo plovidbu, ribarenje, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kao i druga različita bogatstva na dnu Jadranskog mora. Uz to propisujemo zaštitu kulturne baštine, utvrđujemo zone s minskim poljima i zaostalim minama i određujemo zone gdje se mogu obavljati vojne vježbe".

S planom imamo saznanja o cjelokupnom prostoru hrvatskog Jadrana i kao država iskazujemo svoj suverenitet i prava koja ostvarujemo u Jadranu, kaže Bačić.

Plan je u javnoj raspravi do 30. rujna, konačni prijedlog bi se na Vladi trebao naći početkom iduće godine, a Bačić se nada da će do svibnja biti usvojen u Saboru.

Nakon što ga Sabor usvoji, sukladno međunarodnim konvencijama, europskim direktivama i našem nacionalnom zakonodavstvu, u potpunosti upravljamo Jadranom. To je veliki iskorak koji nam omogućava daljnji gospodarski razvoj, poručio je Bačić.

V.d. ravatelja Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić istaknuo je da je cilj plana osigurati dugoročno održivo odvijanje gospodarskih djelatnosti, od plovidbe i ribarenja do eksploatacije ugljikovodika i drugih istraživanja.

Riječ je o pučinskom moru površine oko 23.800 četvornih metara, a Hrvatska po prvi put dobiva važeći prostorni plan za to područje. Sve djelatnosti koje su na kopnu iscrpljene ili na granici održivosti postupno se sele na more pa treba biti mudar u toj transformaciji, kaže Linardić.