Dobar dio hrvatskih tvrtki zelenu tranziciju doživljava kao prijetnju

Na konferenciji "Poslovanje u doba zelene tranzicije" predstavljeni su rezultati prve analize takvog tipa u Hrvatskoj. Anketa je provedena na 192 tvrtke, a provedena je od 1. srpnja do 30. rujna ove godine.

Predstavljajući rezultate ankete, članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec, rekla je da je najslabije ocijenjena investicijska spremnost poduzeća na zelenu tranziciju. To po njoj znači da tvrtke najviše brine kako će financirati projekte zelene tranzicije.

Alarmantnim je ocijenila da 51 posto tvrtki zelenu tranziciju vidi isključivo kao prijetnju i nešto što će povećati troškove poslovanja, zahtijevati investicije i povećati kompleksnost i administrativne zahtjeve prema poduzećima.

Indeks spremnosti na zelenu tranziciju, nadalje, pokazuje da nema značajnijih razlika u vrijednostima ukupnog indeksa spremnosti poduzeća na zelenu tranziciju između regija niti između sektora. Nažalost, samo 38 posto tvrtki zelenu tranziciju vidi kao umjereno pozitivan faktor, dok je ostali vide kao neutralan ili negativan faktor.

Anketa je pokazala i da je financiranje projekata najveća prepreka za pokretanje zelene tranzicije, slijede i problemi sa zakonodavnim okvirom, administracijom te stručnosti postojećih kapaciteta.

Tvrtke, isto tako, smatraju da će zelena tranzicija najviše utjecati na njihov poslovni model, infrastrukturu i prihode. Nadalje, 17 posto anketiranih tvrtki već sada ima razvijenu strategiju zelene tranzicije, 66 posto ih to namjerava napraviti, dok 17 posto tvrtki takvu strategiju niti nema niti je ne namjerava napraviti.

Analiza je pokazala i da 20 posto tvrtki već izrađuje nefinancijske izvještaje, 28 posto tvrtki ih namjerava izraditi, dok 20 posto tvrtki nema namjeru izrađivati nefinancijske izvještaje.

Velika očekivanja od EU-ovih fondova

Predstavnici tvrtki smatraju i da će za uspjeh zelene tranzicije biti presudna financijska podrška kroz fondove EU-a, jasno definiranje planova na nacionalnoj razini te suradnja javnog i privatnog sektora. Tako čak 95 posto tvrtki ima projektne ideje ili sprema projekte za zelenu tranziciju za sufinanciranje iz EU fondova, a najviše planiraju ulagati u povećanje energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije te digitalizaciju.

Ustanovljeno je i da tvrtke najveću podršku trebaju u područjima izvora financiranja te informacijama o procesima i pojmovima zelene tranzicije.

Preporuke slijedom analize su da se zelena tranzicija zacrta kako strateška tema, da se uskladi strateški i zakonodavni okvir, da se koriste sinergije javnog i privatnog sektora te da se osiguraju izvori sufinanciranja projekata zelene tranzicije.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš procjenjuje da će samo za tranziciju hrvatskog energetskog sektora do 2030. godine biti potrebno više od 140 milijardi kuna.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman navela je da se Hrvatska prema izvješću Europske komisije za okoliš nalazi u skupini od tri europske zemlje sa najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremensko - klimatskih događanja u odnosu na BDP.

Oko 40 posto sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti usmjereno je ka zelenoj tranziciji, a na raspolaganju nam je i višegodišnji financijski okvir do 2027. godine unutar kojeg značajni iznos ide na tzv. "zelenu" Hrvatsku. Do sada su, kazala je, već pokrenuti neki natječaji s ciljem poticanja tranzicije gospodarstva prema zelenim tehnologijama.