Dramatičan pad novoosnovanih tvrtki i obrta

Tijekom 2019. godine preko servisa Hitro.hr, pokazuju podaci Fine, osnovano je ukupno 5914 poslovnih subjekata. Godinu ranije preko istog je servisa osnovano 6822 tvrtki i obrta, dok je u 2017. godini broj osnovanih poslovnih subjekata preko tog servisa bio (sada nedostižnih) 7.081. Smanjenje je, dakle, bilo prisutno i u 2018. godini u usporedbi s 2017. godinom, no ono se u prošloj godini znatno ubrzalo, piše Jutarnji list.

Posebno velik pad bilježe obrti: dok ih je u 2017. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 245, a u 2018. godini 128, lani ih je pokrenuto samo 48. U odnosu na 2018. godinu, lani ih je, dakle, osnovano čak 62,5 posto manje.

Pad u odnosu na 2018. godinu bilježi i osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j. d. o. o.). Njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 4347, dok ih je lani osnovano 3498, ili gotovo petinu manje. S druge strane, u 2019. godini je neznatno porastao broj društava s ograničenom odgovornošću (d. o. o.): njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 2347, a lani 2368, što je oko jedan posto više.

Za pad broja tvrtki osnovanih preko servisa Hitro.hr u prošloj godini ekonomisti prst upiru u lošu poduzetničku klimu u Hrvatskoj, ali i u masovno iseljavanje, koje je dovelo do toga da u pojedinim hrvatskim općinama više ni nema poduzetnika. Uz to, upozoravaju da je u Hrvatskoj prevelik državni sektor, koji istiskuje privatnu inicijativu. U takvim okolnostima ništa, pa ni mogućnost brzog osnivanja tvrtki putem servisa Hitro.hr, ne može puno pomoći.

- Radi se o kombinaciji niza faktora, koji su u Hrvatskoj prisutni već više od dva desetljeća, a koje je dodatno pojačalo iseljavanje. Hrvatska ekonomija jednostavno nije poticajna za startupove - ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Naš sugovornik upozorava kako su u Hrvatskoj ograničene mogućnosti financiranja novih poduzetničkih ideja putem venture capital fondova, koji na Zapadu igraju veliku ulogu u prvim poduzetničkim koracima ljudi s idejama, no kojima nedostaje novac kako bi zaplovili poduzetničkim vodama. K tome, dodaje Novotny, i poticaji za samozapošljavanje koje država daje nezaposlenima ovdje su razmjerno mali. Drugim riječima, razvoju poduzetništva u Hrvatskoj velika je prepreka nedovoljno izgrađena infrastruktura, s posebnim naglaskom na financije, iako je i na tom planu u posljednje vrijeme primjetan određeni napredak.

No, možda i veću prepreku jačem razvoju poduzetništva u Hrvatskoj Novotny vidi u i dalje prevelikoj birokratiziranosti. Administrativne barijere u Hrvatskoj i dalje su, upozorava on, velike, a propisi su komplicirani i često se mijenjaju.

- Poduzetnička klima kod nas je i dalje loša. Dok je vani, kada je riječ o administriranju riječ, pravilo "vidimo se jednom godišnje", kod nas je uobičajeno da inspekcije dolaze u tvrtke čim one krenu s poslovanjem, a tu su i posjeti koje poduzetnici moraju obavljati raznim državnim institucijama - napominje Novotny.

Smatra da bi mlade ljude više trebalo usmjeravati u poduzetničke vode, kako im cilj ne bi bio da nakon završetka školovanja posao traže u javnom sektoru, već da se odluče na pokretanje vlastitog biznisa. Iako i na tom planu posljednjih godina ima promjena, one su još uvijek, zaključuju ekonomisti, nedovoljne. Dok se te promjene ne dogode, Hrvatsku će svijet i dalje percipirati kao zemlju u kojoj je privatnicima teško i skupo poslovati, a glavnu ulogu u ekonomskom životu igra država.