Novi Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji predviđa uvođenje osobne odgovornosti članova društava kapitala za porezne obveze njihovih tvrtki, predstavlja ozbiljan udarac ne samo poduzetnicima, već i cijelom gospodarskom sustavu.
Prema izmjenama ovoga Zakona, članovi društava kapitala (j.d.o.o., d.o.o. i d.d.) postaju solidarni jamci za porezne obveze društva, što znači da će njihova osobna imovina biti ugrožena zbog poslovnih poteškoća društva, čak i ako sami nisu izravno odgovorni.
Konkretno, članak 32.a uvodi sljedeće:
● Članovi društva odgovaraju solidarno za nepodnesene porezne prijave, što znači da svaki dioničar ili udjelničar postaje jamac platac za plaćanje poreza
● Jednim poreznim rješenjem utvrđuje se i porezna obveza društva i odgovornost njegovih članova.
● Žalba na ovakvo rješenje ne odgađa izvršenje – država može odmah posegnuti za imovinom vlasnika.
Zašto je ovaj zakon loš za poduzetnike, ali i za ostale građane?
Izmjene Općeg poreznog zakona ozbiljno ugrožavaju osnovni koncept ograničene odgovornosti, koji je temelj društava kapitala poput d.o.o.-a i d.d.-a. Ideja da članovi društva solidarno odgovaraju za porezne obveze tvrtke u slučaju nepodnošenja poreznih prijava ukida razliku između trgovačkih društava i obrta. Ako osobna imovina vlasnika postane podložna naplati dugova tvrtke, postavlja se pitanje zašto uopće postoje društva kapitala.
Još veći problem leži u mogućnosti prisilne naplate poreznih dugova bez odgode, čak i kada je žalba na rješenje u tijeku. To je sporno s ustavnopravnog stajališta jer je riječ o zakonskom propisivanju proboja pravne osobnosti što se kosi s općim načelima d.o.o.-a i d.d.-a. Odgovornost članova za obveze društva je iznimka koja u pravnoj literaturi i praksi gotovo pa ni ne postoji, a ova Izmjena ju sada stavlja kao pravilo.
Ovakav sustav ne samo da ugrožava prava na pravično suđenje, već poduzetnike stavlja u situaciju gdje su njihove osobne financije pod stalnim rizikom zbog administrativnih ili proceduralnih pogrešaka tvrtke. To stvara klimu nesigurnosti koja odbija investitore i otežava poslovanje, osobito malim i srednjim poduzetnicima koji već sada nose najveći teret administrativnih pritisaka. Uz to, svi ostali vjerovnici nekog društva ostaju na milost i nemilost neefikasnog sudstva i malverzacija s izvlačenjem kapitala iz društava.
“Ovo je loš i nadasve demotivirajuć zakon koji dodatno otežava ulazak u rizik zvan poduzetništvo. Neka napokon profunkcionira neefikasno, i da ne kažem, korumpirano pravosuđe kao rak rana našeg društva, a neka se birokrati maknu nama poduzetnicima s grbače izmišljanjem suludih regula!“- komentirao je Hrvoje Bujas, član UO UGP-a.
“Investitore i poduzetnike koje nismo otjerali korumpiranim i neefikasnim sudstvom, poteškoćama u naplati potraživanja i provedbi zakona, sada ćemo definitivno otjerati ovim zakonom kojim njihovu privatnu imovinu stavljamo na bubanj da bi se država naplatila” - rekao je potpredsjednik udruge Bruno Samardžić.
Treba naglasiti da su članovi društva često i građani koji su ulagali u dionice, kao i mirovinski fondovi, stoga će ovakva mjera obeshrabriti svakoga tko razmišlja o ulaganju u dionice. Ovo predstavlja izravan udar na funkcioniranje tržišta kapitala, u kojem sudjeluje značajan broj hrvatskih građana.
Poduzetnici su ključni za stvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast, no nažalost, čini se da je cilj predloženih izmjena eliminirati slobodno poduzetništvo i staviti ga pod apsolutnu kontrolu države. Usvajanjem ovog zakona, Hrvatska riskira gubitak investicija, inovacija i poslovnih inicijativa, dok će gospodarstvo sve više stagnirati pod težinom nepromišljenih o
