Hrvatska je, podsjećaju iz UGP-a, prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima. No, poduzetnicima nije omogućeno ni približno dovoljno vremena niti podrške da bi sustav mogli usvojiti bez ozbiljnih financijskih posljedica. Uz to, aplikacija MikroEračun, koju su primorani koristiti, besplatna je samo za korisnike izvan sustava PDV-a, što smatraju diskriminatornim.
Iz UGP-a navode da je Vlada uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti. Nema osigurane funkcionalnosti sustava, nema odgovarajuće edukacije, što je neprihvatljivo. Zbog toga traže da se razdoblje prilagodbe produži do 1. siječnja 2027., kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istovremeno te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne. Smatraju i da bi aplikacija MikroEračun trebala biti besplatna za sve ili bi država trebala sufinancirati nametnute troškove.
„Iako digitalizacija poslovanja, može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga, penju i iznad 66 tisuća eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj posluju, jer bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, već služi isključivo njima“, istaknula je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.
Osim toga, iz UGP-a upozoravaju i na nepoštene trgovačke prakse, odnosno nelojalnu konkurenciju od strane državnih tvrtki i agencija. Pojedine tvrtke, naime, nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima. Ti sustavi, kako navode, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom, čime se nanosi izravna šteta poduzetnicima pa traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.
Posebno ih zabrinjava to što se na navedeno tržište uključuje i državna agencija FINA, koja zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost u odnosu na privatne subjekte. Slično je i s Hrvatskom poštom koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki.
