HOK traži hitno rješenje: Nova pravila donose nove prepreke obrtnicima i malim poduzetnicima koji prodaju diljem EU

HOK upozorava na ozbiljne praktične posljedice primjene novih pravila, osobito za hrvatske obrtnike te mikro i mala poduzeća koja putem internetske trgovine izravno prodaju svoje proizvode potrošačima u drugim državama članicama. U skladu s člancima 44. i 45. Uredbe, hrvatski obrtnik koji primi i jednu narudžbu iz druge države članice može biti obvezan registrirati se u nacionalnom registru te države, uključiti se u odgovarajući sustav proširene odgovornosti proizvođača te imenovati ovlaštenog zastupnika u toj državi.

Uredba pritom prepoznaje posebnosti mikro i malih poduzeća te za njih u pojedinim područjima predviđa određene iznimke i pojednostavljenja. Međutim, kod obveza registracije i proširene odgovornosti proizvođača u prekograničnoj prodaji ne postoji opće izuzeće za mikro i male poduzetnike niti prag ispod kojeg sporadična prodaja u drugoj državi članici sama po sebi ne bi aktivirala te obveze. Uredba za proizvođače koji u pojedinoj državi članici godišnje stave na tržište manje od 10 tona ambalaže predviđa pojednostavljeno izvještavanje, ali taj prag ne predstavlja izuzeće od same obveze registracije.

Za mikro i male poduzetnike, pritom, glavni problem nije doprinos za gospodarenje ambalažnim otpadom, nego fiksni administrativni i regulatorni troškovi koji nastaju neovisno o količini ambalaže ili vrijednosti prodaje. Troškovi ispunjavanja obveza u nacionalnom sustavu proširene odgovornosti proizvođača i angažiranja lokalnog ovlaštenog zastupnika mogu biti jednaki ili čak viši od ukupne vrijednosti prodaje ostvarene u pojedinoj državi. Problem će biti posebno izražen u internetskoj trgovini, gdje mali trgovac ne može unaprijed predvidjeti iz koje će države članice stići sljedeća narudžba.

„Obrtnik ili mali poduzetnik koji prodaje putem interneta ne može znati iz koje će države stići njegova sljedeća narudžba. Ako mu već jedna prodaja u drugoj državi donosi i fiksne troškove registracije, uključivanja u nacionalni sustav i ovlaštenog zastupnika u toj državi, postavlja se pitanje jesu li takve obveze razmjerne stvarnom opsegu njegova poslovanja. Ne tražimo oslobađanje od odgovornosti za ambalažu, nego da fiksni administrativni troškovi ne postanu prepreka europskom tržištu“, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

HOK je u okviru javnog savjetovanja zatražio konkretna rješenja za pojednostavljenje sustava, a s problemima je istodobno upoznao i europske institucije. Dopisi su pojedinačno upućeni svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, kao i povjerenici Europske komisije za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo Jessiki Roswall te povjereniku za gospodarstvo i produktivnost te provedbu i pojednostavnjenje Valdisu Dombrovskisu. S inicijativom je upoznata i glavna direktorica Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove Kerstin Jorna, a HOK je o problemu izvijestio i povjerenicu Europske komisije za Mediteran Dubravku Šuicu. HOK će inicijativu uputiti i nadležnim institucijama i donositeljima odluka i na nacionalnoj razini.

HOK od Europske komisije traži primjenu načela „once-only“ pri registraciji, odnosno uspostavu jedinstvene tehničke ulazne točke preko koje bi poduzetnici jedan podatak mogli dostavljati na više relevantnih nacionalnih registara. Traži i bitno smanjenje ili ukidanje fiksnih registracijskih naknada za mikro i male poduzetnike i vrlo male količine ambalaže, razvoj priuštivog i razmjernog režima obveznog ovlaštenog zastupanja, pojednostavljenje izvještavanja za proizvođače koji na tržište stavljaju manje od 10 tona ambalaže te izbjegavanje dodatnih nacionalnih zahtjeva za podacima i dokumentacijom.

Od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu HOK je zatražio da razmotre podršku već pokrenutim parlamentarnim inicijativama te da od Europske komisije zatraže ciljanu procjenu učinka članaka 44. i 45. Uredbe na mikro i mala poduzeća u prekograničnoj internetskoj trgovini. HOK također traži podršku uspostavi jedinstvene europske pristupne točke, po uzoru na sustav VAT One Stop Shop, te razmatranju usklađenog de minimis praga ili pojednostavnjenog režima za vrlo male količine ambalaže i sporadičnu prekograničnu prodaju.

„Ako fiksni administrativni troškovi nisu razmjerni količini ambalaže i stvarnom opsegu poslovanja, obrtnici i mali poduzetnici mogu doći u situaciju da im se prodaja u pojedinim državama jednostavno ne isplati. Posljedica može biti ograničavanje tržišta na kojima posluju ili potpuno odustajanje od prekogranične prodaje. To nije smisao jedinstvenog europskog tržišta. Jedinstveno tržište mora biti dostupno i najmanjima. Zato ćemo ovo pitanje nastaviti otvarati i pred europskim i pred nadležnim hrvatskim institucijama kako bi naši obrtnici i mali poduzetnici mogli ravnopravno poslovati na europskom tržištu“, poručuje Kratohvil.