Virtualno, raspravi je prisustvovalo preko 150 registriranih posjetitelja, a podatke iz istraživanja su predstavili analitičar Elseviera dr. Jorg Hellwig i Marat Fatkhullin, potpredsjednik istraživačkog odjela Elseviera koji je i moderirao panel diskusijom.
U svom izvješću, «Procjena istraživačkog krajolika Hrvatske», Elsevier na osnovu provedenog istraživanja i analize zaključuje da Hrvatska uspješno povećava svoj istraživački otisak i znanstveni učinak. Za razdoblje 2014. - 2018. povećala je učinak za 3,6%, što je znatno iznad svjetskog prosjeka od 1,6%. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska zaostaje u nekoliko ključnih područja, uključujući zagovaranja povećanja financiranja istraživanja i poticanja istraživača na povećanje stručnosti i iskorištavnja mreža istraživačkih mogućnosti izvan Hrvatske - i vraćanje znanstvenog iskustva u Hrvatsku za daljnji napredak u hrvatskim istraživačkim ciljevima.
Iskustva, promišljanja i mehanizme aktivnosti u raspravi su iznijeli i izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost dr. sc. Irena Martinović Klarić, emeritus profesor na Queens ’College Cambridge prof. John T. Green, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. Ivanka Stričević, istraživač s Nordijskog instituta za studije inovacija, istraživanja i obrazovanje dr. Gunnar Sivertsen, te predsjednik Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju – ZNAK prof. dr. sc. Vladimir Mrša.
«Naglašavam želju Hrvatske da uči od zemalja koje su uspješne u postizanju kvalitetnih istraživanja uz minimalna ulaganja, te preuzimanje dobrih primjera sveučilišta koja su učinkovito upravljali unutarnjim strukturalnim promjenama. Svi dionici u ovom procesu (sveučilišta, fakulteti, Vlada, industrija) moraju shvatiti da će uspjeh doći samo iz istinskog partnerstva i suradnje» - naglasio je prof. John T. Green.
Jesu li znanost i obrazovanje nacionalni prioriteti i kakva nam je znanstvena infrastruktura i produktivnost strateška su pitanja koja su zaokupila veći interes. Znanstvena produktivnost u Hrvatskoj je kvantitativno vrlo dobra, ali kvalitetom zaostaje. Nedostaje prava interakcija između državnih tijela koja donose strateške odluke i sveučilišta i instituta koji ih provode – moglo se čuti u raspravi.
Predsjednik ZNAK-a, prof. Vladimir Mrša smatra da su mehanizmi evaluacije znanstvenika neadekvatni, da ne uključuju principe otvorene znanosti i ne stimuliraju dovoljno izvrsnost, posebno u nekim područjima znanosti.
«Internacionalizacija znanosti, a posebno visokog obrazovanja je nedostatna, a zatvaranje u nacionalni okvir ne vodi stimulativnom znanstvenom okruženju. S druge strane, imamo znanstvenike koji su u stanju kreirati snažan znanstveni “output” mjereno publikacijama, pa ako adresiramo i bar djelomično riješimo navedene probleme hrvatska znanost može za kratko vrijeme vrlo brzo napredovati.» - zaključuje prof. Mrša.
