Koji sektori najviše profitiraju na ratu u Ukrajinu?

Ruski napad na Ukrajinu i sankcije Rusiji oslabili su globalnu ekonomiju. Cijene su porasle, a ekonomska proizvodnja je na nekim područjima opala. Mnoge kompanije trpe od posljedica ove situacije. Postoje međutim i neke industrije koje imaju koristi od rata.

Jedan od najvećih profitera je obrambena i vojna industrija. Rat je povećao potrebu za sigurnošću, a time i potražnju za oružjem i vojnom opremom. Cijene dionica proizvođača oružja su skočile odmah nakon početka rata u Ukrajini. Na primjer, jedna dionica koncerna Rheinmetall iz Düsseldorfa vrijedila je krajem 2021. oko 80 eura, ubrzo nakon početka rata skočila je na preko 200 eura, a trenutno vrijedi oko 240 eura. Prema privremenim procjenama, profit korporacija u segmentu obrane povećan je za 20 posto u 2022. godini. To je "rekordna vrijednost", priopćeno je iz düsseldorfske kompanije Rheinmetall.

Po mišljenju stručnjaka, industrija će i nakon rata stajati kao pobjednik:

"Zbog promjene razmišljanja u cijelom svijetu, industrija naoružanja će definitivno imati dugoročne koristi. Veći izdaci za naoružanje postali su strukturalno pitanje", objašnjava Klaus Wohlrabe iz Instituta ifo. (Leibniz-institut za ekonomska istraživanja na Sveučilištu u Münchenu). Njemačka će vlada, na primjer, osigurati 100 milijardi eura za Bundeswehr i izdvajat će tijekom idućih nekoliko godina za obranu dva posto BDP-a (bruto društvenog proizvoda) godišnje. Industrija naoružanja, kao rezultat toga, očekuje nove narudžbe oružja. Samo Rheinmetall Düsseldorf očekuje do 3.000 dodatnih radnih mjesta na osnovi novih narudžbi i s obzirom na planove o naoružavanju njemačke vojske.

Naftni gigant Exxon Mobile, na primjer, imao je rekordnu 2022. godinu: koncern je povećao svoj profit za 140 posto na 55,7 milijardi dolara. Energetski gigant Shell također je prošle godine ostvario rekordnu dobit, udvostručivši profit, zahvaljujući višim cijenama nafte i plina. Sektor obnovljive energije također bi mogao imati koristi. Rat je pokazao da energetska tranzicija može biti važna ne samo ekološki nego i politički. Ubrzo nakon početka rata cijene dionica relevantnih kompanija su porasle. Osim toga, njemačka vlada je odobrila nacrt zakona koji ima za cilj značajnu ekspanziju i ubrzanje korištenja energije vjetra.

Još jedno područje koje je imalo koristi od sukoba je sigurnosna industrija. Rat je doveo do visoke razine sigurnosnog rizika. Cyber-napadi su povećani. Stoga je potražnja za uslugama na području sigurnosti naglo porasla. Prema navodima Forbesa, u roku od 48 sati od izbijanja sukoba u Ukrajini uočeno je 800 posto više kibernetičkih napada, za koje se sumnja da su došli iz Rusije.

Dok su neki sektori imali ekonomske koristi, većina njih pati od posljedica rata. Prije svega, kompanije, koje su kreativne u Rusiji ili se bave trgovinom s istočnom Europom, bilježe značajne gubitke. Međutim, rastuće cijene, uska grla u isporuci i neizvjesnost uzrokuju probleme u mnogim sektorima. Najveći gubitnici su i sektori kojima treba ogromna količina energije za proizvodnju poput kemijske i farmaceutske industrije ili proizvodnje metala. Povećane cijene energije otežavaju njihovu proizvodnju. Osim toga, duži su i rokovi isporuke zbog korištenja zaobilaznih putova ili nedostatka vozača kamiona, jer mnogi vozači iz Rusije i Ukrajine više nisu na raspolaganju.

Prema prognozama njemačkog Udruženja kemijske industrije, izgledi za 2023. i dalje su loši. Kemijska kompanija BASF, na primjer, pretrpjela je milijarde gubitaka zbog rata. Budući da ovaj kemijski koncern intenzivno troši energiju, a aktivan je i u Rusiji, rat ga je dvostruko više pogodilo nego druge kompanije. U siječnju 2023. BASF-ova podružnica Wintershall Dea najavila je izlazak iz poslovanja u Rusiji. Zbog otpisivanja dugovanja u milijardama, BASF je pao u minus.

Gastronomija i maloprodaja također trpe. Veliki gubitnici su i firme iz ugostiteljske branše, koje su već stradale od pandemije korone. One se muče zbog povećanja cijena energenata i hrane. Osim toga, mnogi ljudi štede, što je rezultat visoke inflacije. Trgovina na malo također pati od pada potražnje.

Sve u svemu, rat je doveo do usporavanja gospodarskog rasta. Međunarodni monetarni fond (MMF) pretpostavlja da će 2023. godine doći do srozavanja globalne ekonomije za više od jedne trećine. Uz posljedice rata, razlog tome su i posljedice pandemije korone. Prema prognozi MMF-a, ekonomski rast će stagnirati u SAD-u, Europskoj uniji i Kini.