Potrošačke i trgovačke navike znatno su se promijenile u posljednjih 18 mjeseci pandemije, pa svjedočimo sve većemu korištenju tehnologije i češćim bezgotovinskim transakcijama. Korona kriza je ubrzala prijelaz na bezgotovinske opcije, a pojavile su se i mnoge digitalne banke i aplikacije koje sustavno osvajaju svoje mjesto i na tržištima Hrvatske i regije.
Gotovina je i dalje jedina alternativa eventualnim prekidima rada digitalnih sustava i prvi je izbor mnogih trgovaca kao najbrže i najizravnije sredstvo plaćanja. Ona je univerzalna, koriste ju svi bez obzira na godine i financijsku situaciju. Dodatno, gotovina je mnogima prvi izbor u upravljanju osobnim financijama jer ih sprječava da „virtualnom“, neopipljivom kupnjom prekomjerno opterete vlastiti budžet.
Zbog djelomičnog prelaska na digitalne oblike plaćanja, ali i drugih trendova, mnoge banke neovisno o njihovoj veličini trenutno procjenjuju koliki broj bankomata da ostave u svojemu vlasništvu, te mnoge bankomate van poslovnica daju na upravljanje tvrtkama koje su za to specijalizirane, kako bi ostvarile maksimalni učinak uz minimalne troškove. Primjerice, krajem prošle godine Bank of Ireland prodala je kompletnu mrežu svojih bankomata koji se nalaze van poslovnica, njih ukupno 700, Euronetu, tvrtki koja posluje na svim kontinentima i pravi je globalni igrač na tom tržištu.
Neke banke razmišljaju i o smanjenju broja poslovnica, te o udruživanju s drugim bankama kako bi napravile svoju mrežu bankomata i u svakom trenutku bile dostupne svojim klijentima uz što manje troškove i za svoje poslovanje i za klijente.
Naime, sve se banke vode željama korisnika – a korisnici žele brzo dostupan keš u blizini svih lokacija na kojima se kreću. Takva usluga modernim potrošačima čije su glavne dvije preokupacije da ne moraju dodatno misliti i da ne moraju ništa dodatno raditi, pojedinačno su neisplative čak i za velike bankare, te jedan od glavnih razloga zašto se tržište bankomata mijenja i napreduje u smjeru specijaliziranih tvrtki koje se bave isključivo tim poslom.
