Luka Rijeka: Dividenda Jadranskih vrata uljepšala financijsku sliku

To je preokret u odnosu na kraj prvog polugodišta koje je ovo društvo zaključilo s gubitkom od milijun eura. Ovakvoj, značajno boljoj financijskoj krvnoj slici Luke Rijeka pridonio je priljev dividende od Jadranskih vrata (Adriatic Gate Container Terminal) u iznosu od 4,9 milijuna eura, što je i više nego evidentno utjecalo na poboljšanje likvidnosti društva.

Posao s vozilima

S druge strane, grupa Luka Rijeka za prvih devet mjeseci ove godine iskazuje bruto dobit iz poslovanja od 7,15 milijuna eura, što je za 13 posto više u usporedbi s istim razdobljem lani, iščitava se, pak, iz konsolidiranog izvješća kojem se pripisuju i rezultati poslovanja tvrtke Jadranska vrata (AGCT) po metodi udjela. Na razini Grupe koju, uz Luku Rijeka i njezina tri ovisna društva – Luka prijevoz, Stanovi i Luka Rijeka Container Depo na Škrljevu, čini i pridruženo društvo Jadranska vrata u kojem Luka Rijeka ima 49-postotni udjel, ukupni prihodi do konca rujna iznosili su 29,84 milijuna eura, a rashodi 22,69 milijuna eura. Naturalni pokazatelji kroz iskazan promet tereta iskazuju da je u prva tri kvartala ove godine prekrcano ukupno 4,5 milijuna tona tereta. Apsolutno najveći udio u toj tonaži čini kontejnerski promet ostvaren na terminalu Brajdica, kojim upravlja AGCT, gdje je do konca rujna ostvaren prekrcaj 3,2 milijuna tona, odnosno 342.628 kontejnera, što je porast od 9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Iz nekonsolidiranog izvješća Luke Rijeka, promet prekrcaja tereta na terminalima kojima upravlja ovaj najveći riječki koncesionar za prekrcaj suhih tereta, pak, u prvih devet mjeseci iznosio je 1,24 milijuna tona, što je pad od 21 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema glavnim kategorijama tereta, najveći pad dogodio se u segmentu rasutog tereta, i to ugljena, starog željeza i žitarica, za čak 34 posto. Naspram lanjskih 943 tisuće tona prekrcanih u prvih devet mjeseci, ove je godine ostvareno 618 tisuća tona. Za šest posto pao je i generalni teret, s 509 tisuća tona na 481 tisuću tona, dok kontejnerski promet bilježi uzlazni trend i rast od 25 posto, pa je u prvih devet mjeseci ove godine u toj kategoriji tereta ostvareno gotovo 149 tisuća tona naspram 119 tisuća tona iz istog razdoblja lani.

Rasuti teret za prvih devet mjeseci ove godine bilježi pad od 34 posto, a razloge tome Uprava Luke Rijeka objašnjava generalnim padom prometa ugljena zbog smanjenog kapaciteta rada željezara, dok za pad prometa žitaricama kažu da se dogodio zbog smanjenja njihovih cijena na svjetskim burzama, kao i promjenama u logostičkim pravcima. Elaborira se u izvješću da je došlo i do smanjenja prometa starog željeza, »scrapa«, i da je to rezultat pada cijene ove vrste tereta na destinacijskom tržištu.

Nove investicije

Uprava ističe i pozitivne pomake koji su počeli u drugom i trećem kvartalu ove godine s ciljem da se u riječku luku privuče teret vozila, što je rezultiralo s dolaskom nekoliko brodova za prijevoz automobila. Namjera je, ističu, povećanja obujma prekrcaja ove kategorije tereta.

Od investicija, Luka Rijeka u ovoj je godini nastavila s ulaganjima u projekt proširenja Kontejner depoa na Škrljevu, ukupne vrijednosti 5,7 milijuna eura. Naspram 1,39 milijuna eura, koliko je u realizaciju ovog projekta uloženo lani, do kraja rujna ove godine izvedeno je radova u vrijednosti od 2,9 milijuna eura. Uz izgradnju novih skladišnih površina, odradila se i sanacija nasipa na rubnim dijelovima terminala Kontejner depoa, navodi se u financijskom izvješću, a radi učinkovitije manipulacije praznih i punih kontejnera Luka Rijeka pokrenula je, navodi se u izvješću o poslovanju, proces nabave dvaju terminalnih traktora, u vrijednosti od 400.000 eura. Nakon postavljena četiri sanitarna kontejnera na Terminalu Bršica, krenulo se i u nabavu dva motorna viličara nosivosti do 6 tona, ukupne vrijednosti oko 100.000 eura, za potrebe modernizacije tog terminala.

Dizalica i sunčana elektrana

Prema iznesenim planovima Uprave Luke Rijeka, do konca ove godine očekuje se da će, nakon odrađene reparacije, biti puštena u pogon i druga novonabavljena rabljena dizalica na obali Goranin na terminalu Bakar, a namjera je i da se do konca 2025. krene u realizaciju izgradnje integrirane sunčane elektrane na Terminalu Škrljevo, projekta koji je u fazi da je objavljena natječajna dokumentacija i prikupljene ponude potencijalnih izvođača.