Luka Rijeka otvara novi depo na Škrljevu

Rekao je to ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji Moving Adria 2026., na kojoj se raspravljalo o globalnim kretanjima te o ulaganjima u luke, željezničku infrastrukturu i logističke centre.

Kontejnerski promet u riječkoj luci u osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani veći je za više od 60 posto. Prekrcano je 500 tisuća TEU-a, do kraja godine očekuje ih se gotovo 800 tisuća, a godinu potom milijun, rekao je Vukorepa.

Kada završi druga faze ulaganja u Zagrebačku obalu, očekuje promet od 1,7 milijuna TEU-a te će riječka luka biti prva kontejnerska luka na sjevernom Jadranu, dodao je.

Razvojni projekti

Na upit o povećanju kontejnerskog prometa na Zagrebačkoj obali odnosno hoće li to smanjiti promet na terminalu Brajdici, Vukorepa je rekao kako je Maersk kontejnere prebacio s Brajdice na svoj terminal na Zagrebačkoj obali, ali da na Brajdicu dolaze novi brodari te će i ondje promet rasti.

Procjenjuje da će promet na Brajdici ove godine biti oko 20 posto manji, ali u sljedećoj godini se opet očekuje promet od oko 400 tisuća TEU-a, a na Zagrebačkoj obali oko 600 tisuća TEU-a.

Govoreći o razvojnim projektima, Vukorepa je kazao kako se počelo raditi na na studijskoj dokumentaciji za novi terminal na Krku, a spremna su dva projekta – prvi je nova Praška obala i višenamjenski terminal, za koji se čeka financiranje, a drugi je pročišćivač na stočnom terminalu u Raši.

Vukorepa naglašava kako će u sljedećih 10 godina u Hrvatskoj biti gotova sva cestovna, željeznička i lučka infrastruktura te da će riječka luka nakon što bude gotov terminal na Krku, s kapacitetima koji će biti veći od pet milijuna TEU-a, ući među prvih deset kontejnerskih luka Europske unije.

Izravan transport iz Ukrajine

Govoreći o proširenju mediteranskog koridora od Budimpešte do Kijeva i pomoći europskih luka pri transportu žitarica iz Ukrajine, rekao je da je riječka luka prihvatila neke količine te će produženje od Budimpešte do Kijeva, kada se kompletno obnovi, omogućiti izravni transport robe iz Ukrajine prema lukama Sjevernog Jadrana. Stoga se u riječkoj luci kreće u projekt proširenja sadašnjeg kapaciteta terminala za žitarice i obnovu operativne mehanizacije.

Rekao je i da se radi na dokumentaciji nove luke u Raši te da je s Hrvatskim željeznicama (HŽ) izrađena studija obnove pruge od Lupoglava do Raše, koja je izvan uporabe.

S novom lukom i obnovljenom željeznicom od Lupoglava do Raše otvara se pitanje povezivanja istarskih željeznica sa željezničkom mrežom Hrvatske, rekao je i i dodao kako je HŽ već započeo izradu dokumentacije za gradnju trećeg željezničkog tunela.

Po njegovim riječima, izrađen je i idejni projekt novog putničkog terminala na riječkoj Delti te će, ako Grad Rijeka želi putnički terminal Delti, trebati napraviti određene izmjene u prostornom planu. Dodao je da je mjesni odbor na tom području imao određene primjedbe u smislu buke i velikog prometa.

Naglasio je da i riječki putnički terminal bilježi povećanje prometa, da će ove godine u Rijeku uploviti oko 40, a sljedeće godine više od 50 kruzera.

Novi depo na Škrljevu

Novi kontejnerski depo na Škrljevu, za punjenje, pražnjenje i prihvat kontejnera, u vlasništvu Luke Rijeka d.d., smješten uz već operativni pozadinski terminal, vrijedan oko sedam i pol milijuna eura, uskoro će započeti s radom, najavio je Duško Grabovac, predsjednik uprave društva, na panel raspravi Međunarodne konferencije Moving Adria koja je u protekla dva dana održana u opatijskom Royal Amadria Park, u organizaciji u organizaciji Business Media Croatie i slovenskih Financa.

Na panel raspravi su, uz Grabovca, sudjelovali predsjednica uprave Luke Kopar Nevenka Kržan i Vittorio Alberto Torbianelli koji je u Lučkoj upravi Trsta i Monfalconea zadužen za međunarodne odnose.

Na raspravi je najviše riječi bilo o sadašnjim i budućim ulaganjima u luke sjevernog Jadrana, prateće infrastrukture, prvenstveno željezničke, kao i o projekcijama budućeg poslovanja u nestabilnim geopolitičkim uvjetima, uz sve veću primjenu digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije.

Također, jedno od glavnih pitanja bilo je jesu li luke sjevernog Jadrana u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj međusobna konkurencija ili trebaju jačati međusobnu suradnju, kako bi bile konkurentnije u odnosu na luke Sjeverne Europe.

Po pitanju ulaganja najkonkretnija je bila Kržan, kazavši kako je u Luci Kopar u tijeku veliki petogodišnji investicijski ciklus vrijedan 785 milijuna eura, u prvom redu u proširenje kapaciteta kontejnerskog terminala, kao i značajno povećanje kapaciteta garaža za prekrcaj automobila.