Luka Rijeka: Poljaci mogu i blokirati dokapitalizaciju

To su Jutarnjem listu potvrdili u Luci Rijeka, napominjući da se radi o projektu koji će unaprijediti i poboljšati njezino poslovanje, a predviđa rekonstrukciju željezničkih kolosijeka te prometnih i skladišnih površina na terminalu za rasute terete kako bi se poboljšala povezanost cjelokupnog bazena sa željezničkom mrežom u zaleđu i posredno prema europskim koridorima.

Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci, a iako se 85 posto ukupnih troškova financira iz fondova Europske unije, preostalih 15 posto bit će "financijski izazov". No, kako je ustvrdio Duško Grabovac, bez takvih ulaganja Luka Rijeka ne može napredovati. U tijeku je i drugi natječaj za projekt koji se financira iz fondova EU, kojim će se obnoviti površina lučkog područja od upravne zgrade Luke i Lučke uprave, do novosagrađenog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Kako bi se ti, ali i neki drugi projekti potrebni za modernizaciju Luke Rijeka mogli realizirati, njezina uprava, kako se moglo doznati, radi na angažiranju aranžera za dokapitalizaciju tvrtke, a predviđa se da bi dokapitalizacija mogla dosegnuti 15 milijuna eura.

Prema dostupnim informacijama, dokapitalizaciju su podržali svi članovi Nadzornog odbora, o njoj je, bez konačne odluke, nedavno raspravljala i Uprava Luke, a kada se sve dogovori s aranžerom, na skupštini dioničara predložit će se plan dokapitalizacije. Premda je poljski OTL, koji drži 26 posto dionica tvrtke, podržao namjeru dokapitalizacije, veliko je pitanje kako će se ta kompanija postaviti na skupštini dioničara. OTL je, naime, u velikim financijskim problemima i trenutno nije baš likvidan u smislu da bi mogao uložiti nekoliko milijuna eura u Luku Rijeka, a svojim glasovima može blokirati prijedlog dokapitalizacije na skupštini.

Dapače, čak i ako bi izgubio arbitražni spor koji vodi s nedavnim partnerom, AZ mirovinskim fondom, težak oko 16 milijuna kuna ili 2 posto dionica Luke Rijeka (kolateral OTL-a u tom ugovoru), s poljskim bi razvojnim fondom (Foreign Expansion Fund, FEZ), koji drži 8,75 posto dionica, još imao dovoljno glasova da blokira odluku o dokapitalizaciji. Podsjetimo, "nesporazumi" u Luci Rijeka između najvećeg poljskog lučkog operatora, OT Logisticsa, i AZ mirovinskog fonda rezultirale su time da su Poljaci prošle godine razvrgnuli međudioničarski sporazum na temelju kojeg su te dvije kompanije s Erste mirovinskim fondom upravljale Lukom.

Neslužbene informacije govore da je OTL, kad je AZ objavio aktivaciju opcije iz međudioničarskog ugovora koja mu omogućava da Poljacima proda svoje dionice po cijeni od 60 kuna za dionicu (ukupno oko 16 milijuna eura), raskinuo ugovor kako ne bi morao kupiti dionice po toj cijeni. Stoga je taj pravni spor završio na arbitražnom sudu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Međutim, kako smo već naveli, ako AZ fond dobije taj spor i dobije dva posto dionica Luke kao kolateral OTL-a, Poljaci s državnim fondom još stignu blokirati dokapitalizaciju.

Ostali dioničari svjesni su tog problema, kao i država koja preko CERP-a ima 25,02 posto dionica, i stoga se razmišlja o planu B, odnosno prodaji dijela netemeljne imovine i nekoj vrsti mosnog kredita koji bi tvrtka podigla za modernizaciju pogona dok se ne provede potrebna dokapitalizacija. Jer, vlasničkim ponašanjem OTL-a nezadovoljni su i država i AZ fond, Erste Plavi mirovinski fond još je otvoren za suradnju s Poljacima, a PBZ CO fond u većini ovakvih situacija staje na stranu države, pogotovo ako se radi o jačanju prosperiteta tvrtke u koju ulažu.

Poljaci su 2017. dočekani kao spasioci koji će dovesti više tereta i modernizirati Luku Rijeka, ali je OTL u međuvremenu poslovno krahirao i zbog toga se nije mogao posvetiti poslovanju riječke tvrtke niti ulagati u nju. Jedrzej Mierzewski, poljski predsjednik Uprave Luke, zbog svega toga prošle je godine formalno podnio ostavku, a na njegovo je mjesto došao Duško Grabovac iz Nadzornog odbora. Brojke pokazuju da Luka Rijeka posljednjih godina stalno bilježi pad prihoda i tereta, a 2018. je završila i sa 30 milijuna kuna gubitka. U prvih devet mjeseci ove godine, prema službenim podacima sa Zagrebačke burze, prihodi su iznosili 124 milijuna kuna i bili su 10 milijuna kuna veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s time da su rashodi bili 6 milijuna kuna veći.

Dobit se u prvih devet mjeseci kretala oko 8 milijuna kuna i u usporedbi s istih devet mjeseci prethodne godine bila je veća oko 6,5 milijuna kuna. Međutim, kao što je u 2018. zadnji kvartal bio lošiji od prethodnih, pa je na koncu zabilježen minus od 30 milijuna kuna, tako je i četvrti kvartal 2019. bio loš, pa se unatoč rastu prihoda (uz pad ukupno prevezenog tereta) može očekivati neto gubitak, ali i nešto veća operativna dobiti od one iz 2018. Jasno je, dakle, da je za jači iskorak potrebna dokapitalizacija tvrtke, a na sljedećoj skupštini dioničara bit će jasno jesu li Poljaci spremni za takav potez.