Medak: Najugroženiji su ugostitelji u šoping centrima

Oni koji i ranije nisu bili registrirani za tu djelatnost, njih devet, ali su svejedno pripremali hranu za dostavu, neće moći nastaviti s radom. Tako su i u vrijeme zabrane rada ugostiteljskih objekata, restorani koji su se okrenuli dostavi, dobili priliku da ostvare kakve-takve prihode, a ti su prihodi, kaže Novom listu predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak, na razini pet do šest posto onih prije zatvaranja restorana zbog epidemije koronavirusa.

- Prema našim fiskaliziranim računima tako se može održavati pet do šest posto ranijih prihoda, ali kad se iz te računice maknu oni koji imaju od ranije ugovore za dostavu s, primjerice, domovima, dolazimo na tri do četiri posto ranijih prihoda, napominje Medak.

Na pitanje kako im se uopće isplati uz takve prihode raditi, Medak kaže da to sada nije rad za zaradu, nego su vlasnici s radnicima, tako je barem kod njega, a vjeruje i kod drugih, dogovorili da se radi i da se sve što dodatno zarade podijele na plaće.

- Većina restorana koja odmah na prvu loptu nije otpustila svoje radnike prijavila se za vladinu mjeru potpora za očuvanje radnih mjesta, ali s obzirom na to da ne plaćamo ni poreze ni doprinose na ovaj način osiguravamo dodatni prihod da našim radnici isplatimo i nešto veće iznose od te četiri tisuće kuna koje zasad daje država. Ne rade naravno u svim restoranima svi radnici. Neki ne mogu, neki su odlučili biti doma uz te četiri tisuće kuna, neki se boje, a dio radnika ima od ranije problema sa zdravljem i bolje da su doma, pojašnjava Medak.

No, nije on optimist za budućnost, jer procjenjuje da će ugostiteljski objekti u Hrvatskoj, pa tako i restorani ostati na domaćim gostima, što znači da će im se prihod, sve da sutra počnu raditi po režimu prije krize, u najboljem slučaju prepoloviti, a onda je pitanje što će biti s desecima tisuća radnih mjesta.

- Od 15 milijardi kuna prometa, možda i do osam milijardi kuna donose strani turisti. Ako ostanemo samo na domaćim gostima, to znači da nam promet pada 50 posto, ali to bi bilo u idealnim uvjetima, a ne u situaciji kad je toliko ljudi na minimalcu koje dobiva od Vlade. Pa više od pola milijuna ljudi je na državnom minimalcu, govori se o smanjenju plaća u javnom sektoru. U takvoj situaciji ne možemo računati na promet veći od pet milijardi kuna, ljudi neće imati novca za restorane. Takva situacija značila bi da ćemo zatvoriti 66 posto objekata. Govorio sam u ponedjeljak o tome i ministru turizma Gariju Cappelliju, ali ministar je bio začuđujuće optimističan po pitanju dolaska stranih gostiju i pričao je o dobroj popunjenosti u dva udarna mjeseca u srpnju i kolovozu ne znam na osnovu čega, kaže Medak.

Procjenjuje da bi svi vlasnici restorana sada kao odličnu opciju potpisali to da zadrže većinu radnika i da dvije godine posluju na nuli.

Kad je u pitanju otvaranje restorana, Medak kaže da bi puno bolje bilo za početak otvoriti 20 posto kapaciteta, posebice terase, pa ovisno o kretanju epidemije povećavati mjesta, jer će u protivnom ako se sve odjednom otvori i ljudi krenu u kafiće i restorane, a broj oboljelih se naglo poveća za sve biti krivi kafići i restorani, a onda će se nakon toga djelatnost teško oporaviti.
Trenutno su, kaže Medak, najugroženiji ugostitelji u šoping centrima, pa zatim veliki restorani na obali, a da će krizu najlakše preživjeti manje konobe i klijeti, posebice oni koji su u vlastitom prostoru i neće imati troškove najma.

- U šoping centrima će teško na malom prostoru svi ponovo početi raditi, ako uopće na to i pomisle jer im uprave šoping centara nisu oprostile ni lipe najma i tamo su ugostitelji već nastradali da se sve sutra vrati u normalu. Nema nižeg najma zato što nisu radili. Malo je to licemjerno jer svaki dan pozivamo državu i lokalne vlasti da smanje ili oproste najam i oni to u dosta slučajeva i čine, otkriva Medak.

No, otvaranje za vikend zatvorenih restorana nije svugdje išlo lagano. Iz udruge Glas poduzetnika požalili su se na postupanje inspektora u Rijeci, koji su u provjeru ispunjavaju li restorani nove naputke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo krenuli i prije nego što su se restorani stigli prilagoditi. Jedan objekt u Rijeci nije otpečaćen jer nisu udovoljili uvjetima HZJZ-a, a nisu ih mogli udovoljiti jer nisu imali pristup svom poslovnom prostoru.

- Što ste tražili, to ste i dobili, naglas je izrečena verzija umjesto očekivanog ‘Oprostite nam na pogreški’, nakon čega se službena osoba Državnog inspektorata mirne savjesti i zadovoljna učinjenim okrenula, i ostavila objekt - zatvorenim, priopćili su ujutro iz Udruge Glas poduzetnika, ali su pojasnili da je naknadni kontakt sa službama Inspektorata u Rijeci ipak pomogao da se problem riješi.