Mogu li mljekari i domaće tvrtke preuzeti osječki Meggle?

“Meggle grupa sa sjedištem u Njemačkoj provodi proces optimizacije cjelokupnog poslovanja s ciljem postavljanja dugoročno održivih modela poslovanja na svim tržištima. Sukladno tome, donesena je odluka o restrukturiranju poslovanja u Hrvatskoj i gašenju proizvodnje u Osijeku do kraja godine”, priopćili su iz ove mljekarske tvrtke, najavivši tako kako s 1. siječnja 2021. gase proizvodnju u Osijeku.

“U procesu restrukturiranja i zatvaranja proizvodnje bit će otkazano oko 160 ugovora o radu zaposlenicima čija se radna mjesta gase. Meggle će kao poslodavac u procesu restrukturiranja postupati odgovorno i socijalno osjetljivo te osigurati kvalitetne otpremnine i uvjete raskida ugovora o radu uz socijalni dijalog sa zaposlenicima i svim relevantnim tijelima”, navode dalje, ističući kako su ovakvu odluku razmatrali i prijašnjih godina, ali su je odgađali s nadom “da će se uvjeti poslovanja i okolnosti poboljšati”, a sada su je donijeli nakon što su istražili sve druge opcije.

Kao neke od uzroka navode krize koje su “imale negativan utjecaj na poslovanje, od krize aflatoksina, preko krize Agrokora do najnovije koronakrize”. Ističu i kako će svim kooperantima i dobavljačima sirovina podmiriti sve ugovorne obveze, ali im i pomoći u brzom pronalasku novih kupaca ili otkupljivača, no ne navode s kojim datumom će raskinuti ugovore s kooperantima. Iz tvrtke navode i kako će na hrvatskom tržištu ubuduće poslovati kroz novi model poslovanja, ali ne preciziraju o kojem je modelu riječ.

Nešto više Jutarnji je list pokušao doznati i iz same tvrtke, no do zaključenja ovog teksta nisu dobili odgovore na postavljena pitanja.

Priopćenje koje su poslali, pak, izazvalo je pravi šok i nevjericu u istočnoj Hrvatskoj. Josip Ostojčić, vlasnik OPG-a iz mjesta Prnjavor u Brodsko-posavskoj županiji, do našeg poziva nije ni znao za odluku tvrtke s kojom surađuje dulje od 19 godina.

- Gospodine moj, evo naježio sam se od ovoga što ste mi rekli. To mi je prvi glas i stvarno ne znam što da vam kažem - bila je njegova prva reakcija nakon što smo mu kazali zašto ga zovemo.

- Evo, baš jučer je nešto prije 12 sati bila uplata za prošli mjesec, pa mi je prošlo kroz glavu kako su pedantni. S Meggleom surađujem od 22. 3. 2001. i nikada, baš nikada nije bilo problema. Naš je odnos od prvog dana bio odličan, a nedavno sam im najavio da imamo plan do kraja godine povećati broj muznih krava sa sadašnjih 31 na 40.

Nitko mi nikada nije spomenuo gašenje proizvodnje i prekid suradnje - priča nam mljekar, čije se tri generacije u obitelji bave tim poslom. On ga je naslijedio od svojih roditelja, koji i danas pomažu u poslu, ali tu je i njegovih i supruginih četvero djece u dobi od 17 do 22 godine. Godišnje proizvedu oko 190.000 litara i u Meggleu su ih tretirali kao veće proizvođače.

- Teško mi je sada pričati o tome što će biti. Nadam se da će nam stvarno pomoći u pronalasku novog otkupljivača, jer mi stalno ulažemo u farmu, kupili smo i dosta zemlje, kanili smo ove godine uzeti i jedan silos... Stvarno ne znam što će sada biti. Iskreno, strah me je za budućnost - rekao nam je ovaj poljoprivrednik.

O gašenju tvornice ništa nisu znali ni radnici Megglea. Prema riječima Zlatice Štulić, predsjednice Sindikata trgovine koji djeluje u Meggleu, radnicima je to priopćeno na skupu u četvrtak oko 13 sati.

- U petak ćemo imati sastanak s radnicima, a nadam se i s upravom. Do tada vam stvarno ne mogu ništa reći. I za nas je ovo veliko iznenađenje - rekla nam je Štulić.

Neki, pak, u ovome vide priliku da sami proizvođači mlijeka uđu u vlasničku strukturu i preuzmu osječku tvornicu mlijeka.

- Naravno da nikada nije ugodno čuti kada se gase proizvodnja i radna mjesta, otkazuju ugovori s kooperantima, ali ja mislim da je ovo jedinstvena prilika da proizvođači postanu suvlasnici i da u određenom dijelu otkupe tvornicu uz pomoć fondova EU. Iz sredstava za ruralni razvoj može se povući do 5 milijuna eura, kao što su radile Osatina, Žito, Pivac...

Tu su i fondovi regionalnog razvoja, nešto država, neke zainteresirane tvrtke... i da to ostane u vlasništvu ljudi koji ovdje rade. To bi bilo dobro. U Austriji su u prerađivačkim postrojenjima vlasnici i primarni poljoprivredni proizvođači, pa zašto ne bismo i mi iskoristili ovakvu situaciju - rekao je Matija Brlošić iz HPK.

Na naš upit konkretno su odgovorili kako će nakon 1. siječnja na hrvatskom tržištu biti prisutni ‘’s proizvodima proizvedenim u našim tvornicama u drugim europskim zemljama. U skladu s time zapošljavat ćemo 30-ak ljudi primarno u prodaji te u administraciji.’’ Što se tiče kooperanata ugovore s njima otkazivat će ‘’postupno i dogovorno nastojeći im pomoći u pronalaženju novih kupaca kako ni kod koga ne bi bilo zastoja otkupa zbog raskida naše suradnje.’’