Ograničenje rada nedjeljom izazvat će najmanje 5.000 otkaza

Poslodavci su po tom pitanju podijeljeni, kako nam priznaje i sam predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u Martin Evačić (direktor NTL-a), “ali je malo više onih koji su za regulaciju, prema prihodu koji ostvaruju i broju radnika koje zapošljavaju, od onih trgovaca koji su protiv”.

Prijedlog izmjena zakona s 14 radnih nedjelja u godini, međutim, nitko od njih još nije vidio, a čini se niti neku studiju na kojoj bi ministar trebao temeljiti svoju odluku. No, moguće je da će njegov zakonski prijedlog uskoro biti javan jer, kako saznajemo iz Stožera civilne zaštite, iduća nedjelja vjerojatno će za trgovine biti zadnja koja je prisilno neradna zbog epidemioloških razloga, a ministar Darko Horvat je najavio da će nakon toga zakonske izmjene ići u javnu raspravu, piše Jutarnji list.

Oko radne ili neradne nedjelje u trgovini, tumači nam Evačić, “svatko ima svoju priču”, što ovisi o vrsti i veličini dućana kojima upravlja, njihovoj lokaciji te broju radnika po četvornom metru, a Horvatovim izmjenama bit će pogođeniji shopping centri od prehrambenih trgovina. On sam je za regulaciju rada trgovina nedjeljom jer mu tako pokazuje poslovna računica NTL-a, tvrdi, a ne vodi se pritom svjetonazorskim pogledima. Osim toga, dodaje, “jak je otpor prema radu nedjeljom kod sindikata i samih radnika”.

“Nama nedjelja čini 6-7 posto tjednog prometa. Budući da radnike tada plaćamo 40 posto više i moramo ih angažirati skoro kao i preko tjedna, nedjelja je neisplativija od normalnih radnih dana”, objašnjava nam. On ne očekuje veliki pad prihoda, ali takva računica ne vrijedi za sve, napominje, nekima nedjelja donosi više prihoda. Ipak, ne predviđa velika otpuštanja o kojima se ovih dana govori u javnosti, od oko 15 tisuća radnika, jer je sektor trgovine prije epidemije bio suočen s velikim manjkom radne snage. “Viška će možda biti oko tri posto, što je oko 5000-6000 radnika”, procjenjuje.

Ni Drago Munjiza (direktor Lonije) ne očekuje dramatične posljedice za prehrambenu trgovinu ako se bude radilo samo 14 nedjelja. Njima mali dio prometa dolazi nedjeljama, a prodavače u Loniji tada plaćaju 35 posto više. Pitanje je, kaže Munjiza, kome će biti profitabilno ako plaće budu 50 posto veće, kao što se sada predlaže.

Iz razgovora koje smo vodili, a sugovornici pritom kao izvore navode ankete i istupe trgovaca na sastancima, ispostavlja se da su među zagovarateljima regulacije Konzum, Tommy, KTC, NTL, Ultra i Lonia, dok su protiv Spar, Lidl, Kaufland i Plodine, ali o tome nerado govore za medije.

Predsjednik nedavno osnovane HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara Denis Ćupić (direktor F.O. Development, tvrtke koja upravlja shopping centrom Westgate) naglašava da bi efekt zabrane rada za većinu nedjelja u godini bio daleko veći od predstavljenog te da ni slučajno nije točno, barem kad su shopping centri u pitanju, da postoji samo 14 profitabilnih nedjelja. Podaci o računima i iznosima na njima koje iz sustava fiskalizacije koristi ministar Horvat, a koji pokazuju da je udjel nedjelje tek osam posto prometa u trgovini, zapravo nisu najbolja ilustracija stanja, kaže Ćupić, budući da su u tu statistiku u isti koš strpane sve trgovačke aktivnosti.

On se poziva na analizu prometa i posjeta trgovačkim centrima koju je njegova tvrtka provela prošle godine na osam centara u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu i Varaždinu i koja pokazuje da posjeti nedjeljom čine 20,52 posto tjednih posjeta, “što adekvatno prati i promet od 20,9 posto tjednog prometa, koji se u takvim trgovačkim objektima ostvari nedjeljom”.