GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Ovo su poslovi koji donose najveća primanja u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji

Ovo su poslovi koji donose najveća primanja u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji
ZARADE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.08.2021 / 13:57
Autor: SEEbiz
BEOGRAD - Srbija ima najniže prosečne plate u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, iako je u prošloj godini bila rekorder po rastu zarada u čitavom regionu.

S druge strane, prema podacima koje je za portal Biznis.rs obradila regionalna bonitetna kuća CompanyWall, u Srbiji su, u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, ostvarene i najviše zarade.

Posmatrano prema visini zarade u kompanijama sa najvišim prosečnim platama, a koje zapošljavaju više od deset radnika, u Srbiji su, u prošloj godini, ostvareni gotovo duplo veći najviši prihodi po zaposlenom nego u Hrvatskoj ili Sloveniji. Dok je, gledajući kompanije koje zapošljavaju preko deset ljudi, u prošloj godini isplaćena najviša prosečna zarada u Sloveniji od 7.980 evra, a u Hrvatskoj – 9.020 evra, u Srbiji je ostvarena prosečna mesečna bruto plata od čak 17.571 evro.

Pritom, skoro dvostruko više prosečne bruto zarade od Slovenaca i Hrvata, u Srbiji nije isplatila samo jedna firma, već više njih. Može se pretpostaviti da je razlog ovako velikih razlika u najvišim zaradama u posmatranim zemljama u tome što se, kada je u pitanju Srbija, u prosečnu bruto zaradu evidentiraju sva primanja – uključujući tu i razne pogodnosti kao što su biznis kartice, privatno zdravstveno osiguranje i slično.

Ono što je, pak, zajedničko za sve tri države jeste da u rekordnim zaradama dominiraju kompanije koje su podružnice velikih sistema u oblastima zdravstvenih usluga, medicinske opreme, programiranja i telekomunikacija, zelene energije, repromaterijala i konsultantskih usluga.

Primetno je i da na listama kompanija sa najvišom bruto prosečnom zaradom nema ni poslovnih banaka, kao ni osiguravajućih kuća, što potvrđuje tezu da je pandemija ozbiljno uticala na rad finansijskih institucija u ovom delu Evrope, pa i šire. Očigledno je da je korona kriza u prvi plan stavila uglavnom novu grupu delatnosti koja će, verovatno, na ovim, višim osnovama nastaviti da se razvija.

Ređe u odnosu na očekivano, obzirom na veliki građevinski bum u regionu, na listama najbolje isplaćenih zarada, ima onih u građevinskim firmama. Jedna od njih, splitska firma Mejaši prvi d.o.o., ima samo jednog zaposlenog, koji je prošle godine imao najveću prosečnu zaradu u Hrvatskoj – 154.897 kuna (oko 20.000 evra) bruto mesečno. O problemima zapošljavanja građevinaca i trendu da u Srbiji, ali i u regionu, u ovakvim firmama ima sve manji broj stalno zaposlenih portal Biznis.rs je već pisao. „Luksuz“ da građevinske firme angažuju veći broj stalno zaposlenih imaju samo one kompanije koje su obezbedile i dugoročne ugovore. Ostali angažuju radnike – od posla do posla.

U srpskoj Smart Media Grupi, koja takođe spada u mikro preduzeća, prosečna bruto zarada bila je prošle godine oko 35.828 evra. Prema rečima vlasnice Svetlane Drinjaković, ulaganje u zaposlene je najvažnija strategija svakog biznisa.

„To je dvosmerna ulica. Odgovorno tvrdim da, onoliko koliko ste spremni da uložite u ljude jeste upravo mera onoga što možete da dobijete kao rezultat rada zaposlenih“, kaže za portal Biznis.rs Drinjaković. Dodaje i da je veliki broj angažovanih ljudi u Smart produkciji uspeo da se od svojih honorara dodatno profesionalno usavršava, ali i da je dosta njih radeći, uz starije i iskusnije kolege i autore, na samom poslu, steklo vredna dodatna znanja. Sa problemom nedostatka kvalitetnog kadra se, napominje Drinjaković, nije susretala i konstatuje da se nada i da neće.

Slovenački Ventocom.SI je u prošloj godini, iako se svrstava u mikro preduzeća, prihodovao oko 8,5 miliona evra. Prosečna bruto plata je u tom periodu u ovoj firmi koja se bavi telekomunikacijama, bila 6.396 evra. Prema rečima Eve Aljančič, partnerke u ovoj kompaniji, ključ svakog poslovnog uspeha su, između ostalog, najbolji i motivisani zaposleni.

„Ventocom.SI je mlada kompanija sa inovovativnim poslovnim modelom zasnovanom na dve pretpostavke. Prvi je odlično tehnološko rešenje koje pruža dobar kvalitet usluga za naše klijente i kvalitetne podatke za efikasno upravljanje poslovanjem. Druga pretpostavka su najbolji i motivisani zaposleni. Naši zaposleni su stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom na vodećim pozicijama u telekomunikacionoj industriji. Plate zaposlenih su u velikoj meri povezane sa postizanjem rezultata i odlične su. Pokrivamo druga područja kroz partnerstva i angažovanjem usluga od najboljih provajdera na tržištu“, objašnjava za portal Biznis.rs Eva Aljančič.

Ona napominje da se ne radi samo o platama ili odnosima, već i o razvijenoj svesti o doprinosu svakog zaposlenog uspešnom poslovanju kompanije. Na pitanje, da li imaju problema sa pronalaženjem kvalitetnog kadra, Aljančič odgovara da je oblast telekomunikacija odlično razvijena, sa mnogo iskusnih i dobro obučenih stručnjaka, koji su u poslednje tri decenije učestovovali u izuzetnom razvoju ove industrije.

„Po našem mišljenju, pronalaženje takvih zaposlenih u ovoj oblasti telekomunikacija nije problem“, kaže Aljančič.

Slično razmišlja i direktor novosadskog Energo sistema, kompanije mikro veličine, koja se bavi izvođenjem svih vrsta termotehničkih, termoenergetskih i gasnih postrojenja i instalacija po sistemu „ključ u ruke“. U ovoj firmi prosečna bruto zarada iznosi oko 14.306 evra. Primetno je da stalno traže nove radnike, iako, za sada, ne osećaju problem nedostatka stručnog kadra.

„Smatramo da je jako važno ulagati u zaposlene. Mi to radimo, stalno organizujemo dodatne edukacije, ali bi želeli da to radimo i više“, priznaje u razgovoru za portal Biznis.rs direktor novosadskog Energo sistema, Marko Milinković.

Postoje određene razlike i u visini i obračunu bruto zarade. Iako se, recimo, od poslodavaca u Srbiji može čuti da su izuzetno visoki nameti na rad, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Milojko Arsić podseća da je maksimalni namet na platu u Srbiji oko 64 odsto, a da je trenutna poreska stopa na plate jedna od najnižih u Evropi.

„Zbog postojanja neoporezivog iznosa plate koji je trenutno 18.300 dinara, kod poreza postoji određena progresivnost. Ljudi sa većim zaradama plaćaju porez po nešto višoj poreskoj stopi. U tom smislu, svako eventualno smanjenje poreske stope, koje traže poslodavci, donelo bi najveću korist ljudima sa najvišim zaradama“, zaključuje prof. Arsić.

Kada zaposleni u Srbiji dobije 100.000 neto zaradu, to znači da je, uz to, poslodavac na račun PIO uplatio oko 36.000 dinara, doprinose za zdravstveno osiguranje u visini od oko 15.000 dinara, osiguranje za slučaj nezaposlenosti od oko 1.000 dinara i porez na dohodak u visini od oko 12.000 dinara.

Sve češće se i u Srbiji, kao u većem delu Evrope, ugovara bruto zarada, pa zaposleni sam uplaćuje penziono i socijalno osiguranje i porez. Pored toga, uz bolje pozicije u firmama, uz osnovnu platu idu i benefiti kao što je privatno zdravstveno osiguranje, uplata određenog dogovorenog iznosa u privatno penziono osiguranje ili osiguranje zaposlenog i njegove porodice.

Prema objašnjenju Poreske uprave Republike Hrvatske, radnik koji prima platu obveznik je poreza na dohodak od nesamostalnog rada, prireza porezu na dohodak i doprinosa iz plate. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se na bruto platu umanjenu za iznos doprinosa (20 odsto) i ličnog odbitka što čini poresku osnovicu. Lični odbitak je 4.000 kuna mesečno (oko 530 evra) i može biti uvećan zavisno da li zaposleni ima izdržavane članove porodice, invaliditet i slično.

Porez na dohodak plaća se na poresku osnovicu po stopama od 20, odnosno 30 odsto, zavisno od visine oporezivog dela plate. Prirez porezu na dohodak plaća se na iznos poreza na dohodak, i to u slučaju kada radnik ima prebivalište na području opštine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak.

Doprinosi iz plate plaćaju se za penziono osiguranje u iznosu od 20 odsto bruto zarade (za osobe u drugom stubu penzionog osiguranja plaća se 15 odsto na temelju generacijske solidarnosti, a pet odsto na temelju individualne kapitalizovane štednje).

U Republici Sloveniji ukupna stopa doprinosa zaposlenih iznosi 22,10 odsto, a ukupna stopa doprinosa poslodavaca 16,10 odsto, objašnjava za portal Biznis.rs načelnica Odseka za poreze u Udruženju poslodavaca Slovenije (ZDS), Kristina Barič.

“Poreska osnovica za obračun akontacije poreza na dohodak građana je bruto prihod od rada, umanjen za iznos obračunatih doprinosa za socijalno osiguranje, za koje je zaposleni obavezan da plati i za iznos mesečne poreske olakšice, kao što je opšta olakšica ili posebne olakšice za izdržavane članove porodice. Mesečna opšta olakšica iznosi 291,67 evra i odobrava se svim poreskim rezidentima Republike Slovenije. Poreski obveznici sa bruto mesečnim prihodom do 1.109,74 evra, pored pomenute opšte olakšice, pri obračunu akontacije uzimaju u obzir i dodatne opšte olakšice obračunate po formuli: 1.558,37 – 1.402,77 x bruto prihod”, objašnjava Barič.

Tagovi: zarade u Srbiji, Ventocom.SI, Smart Media Grupa, Eva Aljančič, zarade u Hrvatskoj, Mejaši prvi d.o.o., zarade u Sloveniji, CompanyWall
PROČITAJ I OVO
Strane su tvrtke zbog odlaska iz Rusije izgubile čak 107 milijardi dolara
GUBICI
Strane su tvrtke zbog odlaska iz Rusije izgubile čak 107 milijardi dolara
LONDON - Korporacijski egzodus iz Rusije od njezine invazije na Ukrajinu 2022. koštao je strane tvrtke više od 107 milijardi dolara u otpisima i izgubljenim prihodima, pokazala je Reutersova analiza dokumenata i izjava tvrtki.
Spar otkrio kako ih je Orban pokušao reketariti, povlače kapital iz Mađarske
OTKRIĆA
Spar otkrio kako ih je Orban pokušao reketariti, povlače kapital iz Mađarske
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orbán i njegova vlada u središtu su skandala s austrijskom tvrtkom “Spar” koja posjeduje trgovačke lance u Mađarskoj i drugim zemljama.
Lufthansa i sindikat postigli su dogovor o povećanju plaća osoblja zračne luke
DOGOVOR
Lufthansa i sindikat postigli su dogovor o povećanju plaća osoblja zračne luke
FRANKFURT - Njemački zračni prijevoznik Lufthansa i sindikat Verdi danas su nakon trodnevnog posredovanja, koje je uslijedilo nakon višetjednih pregovora, postigli dogovor o kolektivnom ugovoru za oko 25.000 zaposlenih u zračnoj luci, koji uključuje i povećanje plaća.
ITA Airways smanjio gubitke
POBOLJŠANJE
ITA Airways smanjio gubitke
RIM - Talijanski zrakoplovni prijevoznik ITA Airways lani je ostvario neto gubitak od pet milijuna eura, nakon što je godinu prije dosegnuo 486 milijuna eura.
H&M poslovnu godinu započeo s udvostručenjem dobiti
SJAJNE BROJKE
H&M poslovnu godinu započeo s udvostručenjem dobiti
STOCKHOLM - Švedski tekstilni div Hennes & Mauritz (H&M) u tri je mjeseca do kraja veljače ostvario 1,2 milijarde kruna (oko 105 milijuna eura) čiste dobiti, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Prihodi su pali za dva posto na 53,7 milijardi kruna (4,7 milijardi eura).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE