Pirejska luka na meti američkih interesa, smeta im kineski COSCO

Najnovije rasplamsavanje izazvali su komentari nove američke veleposlanice u Grčkoj, Kimberly Guilfoyle, bliske saveznice Donalda Trumpa i bivše voditeljice Fox Newsa, u televizijskom intervjuu 13. studenog na ANT1.

Guilfoyle je opisala većinsko vlasništvo Kine u Pireju kao "nesretno", napominjući da je China Ocean Shipping Company (COSCO) bio jedini ponuđač tijekom teške grčke financijske krize prije deset godina. Predložila je da bi se kineski utjecaj mogao "zaobići" proširenim američkim ulaganjima u druge grčke luke ili čak stavljanjem samog Pireja na prodaju.

„Nešto bi se moglo dogovoriti, bilo da se ide putem povećanja proizvodnje u drugim područjima ili možda da je Pirej na prodaju“, rekla je.

Kina uzvraća udarac

Kinesko veleposlanstvo u Ateni odgovorilo je neuobičajenom žestinom 18. studenog, nazvavši Guilfoyleove primjedbe „zlonamjernom klevetom“ protiv normalne kinesko-grčke trgovinske suradnje i „ozbiljnim miješanjem u unutarnje poslove Grčke“. U izjavi je veleposlanik optužen za iskazivanje „mentaliteta Hladnog rata i hegemonističke logike“.

Veleposlanstvo je naglasilo da luka „zauvijek pripada grčkom narodu“ i „ne smije postati žrtvom geopolitičkog sukoba“. Istaknulo je kako je COSCO-ovo ulaganje spasilo i transformiralo Pirej tijekom najmračnijih financijskih godina Grčke, pretvorivši ga u četvrtu najveću kontejnersku luku u Europi, stvorivši tisuće radnih mjesta i učinivši ga mediteranskim vratima za kinesku inicijativu Pojas i put.

Tijekom desetljetne dužničke krize Grčke koja je započela 2009. godine, Kina je iskoristila priliku da snažno ulaže u naciju koja se bori s problemima, s ciljem da je transformira u strateška vrata za kineski izvoz u Europu. Dok su zapadne tvrtke bježale, odvraćene grčkim financijskim previranjima i ozloglašenom birokracijom, Peking se kretao u suprotnom smjeru - tiho i odlučno stječući ključnu imovinu poput luke Pirej i ulažući milijarde u infrastrukturu.

Peking je upozorio da je pritisak na Grčku da raskine postojeće ugovore "osuđen na propast" i odražava način razmišljanja koji "nameće vlastito razmišljanje drugima".

Grčka oprezna

Atena je nastojala smiriti spor, istovremeno štiteći svoje interese s obje strane. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Lana Zochiou ponovila je da se prodaja 67% udjela u Upravi luke Pirej tvrtki COSCO 2016. dogodila kada nije bilo drugih održivih ponuda.

"Grčka poštuje sporazume sklopljene u prošlosti", rekla je, dodajući da pitanja vlasništva nisu stvar Ministarstva vanjskih poslova.

Istodobno, Grčka napreduje s alternativama koje podržavaju SAD. Nakon sastanka veleposlanika Guilfoylea i ministra razvoja Takisa Theodorikakosa, Atena je ubrzala planove za transformaciju luke Elefsina, zapadno od glavnog grada, u veliko novo logističko središte. Guilfoyle je pozdravila projekt, rekavši da se raduje što će Elefsina „razviti u logističko središte regije“.

Šira slika

Ova epizoda samo je najnovije poglavlje u široj kampanji Washingtona za ograničavanje kineskog vlasništva nad kritičnom europskom infrastrukturom. Pirej se u SAD-u smatra strateškim mostobranom za Peking u Europi i ključnim čvorištem na kineskom Pomorskom putu svile.

Za Grčku su ulozi visoki. COSCO-ova investicija bila je neosporni ekonomski uspjeh: kontejnerski promet porastao je s 3,7 milijuna TEU-a u 2016. na preko 10 milijuna danas, a luka se sada ubraja među najbolje u Europi. Ipak, Atena također produbljuje obrambene i energetske veze sa Sjedinjenim Državama, uključujući američke isporuke LNG-a jugoistočnoj Europi i zajedničke vojne objekte.

Grčki dužnosnici inzistiraju da ne biraju strane. Vlada želi poštovati obvezujuće ugovore s Kinom, a istovremeno ostati otvorena za nova američka i europska ulaganja koja mogu diverzificirati i ojačati infrastrukturni portfelj zemlje.

Javna svađa naglašava kako se manje nacije poput Grčke sve više nađu u unakrsnoj vatri strateškog natjecanja između SAD-a i Kine. S Pirejem koji simbolizira i gospodarski oporavak i geopolitičku moć, Atena naporno radi kako bi osigurala da luka ostane izvor prosperiteta, a ne pregovarački adut u novom rivalstvu velikih sila.

Kako je jedan visoki grčki diplomat privatno rekao za eKathimerini: „Pozdravili smo kineska ulaganja kada su Europa i Amerika gledale na drugu stranu. Sada kada svi žele dio Grčke, moramo se pobrinuti da nas nitko ne gura da prekršimo obećanja – ili da zatvorimo vrata novim prilikama.“

Tijekom vrhunca grčke dužničke krize 2015. – 2016., europske institucije (uglavnom Europska komisija, ESB i MMF, koji djeluju kao Trojka) nametnule su stroge uvjete privatizacije za uzastopne pakete financijske pomoći, zahtijevajući od Atene da prikupi 50 milijardi eura od prodaje imovine do 2022. Kada je 2014. – 2015. pokrenut natječaj za 51% (kasnije povećan na 67%) kontrolni udio u Upravi luke Pirej (OLP), nijedan veliki europski lučki operater ili konzorcij nije podnio obvezujuću ponudu koja je ispunjavala i procjenu vrijednosti i strateške kriterije koje je postavila grčka agencija za privatizaciju (TAIPED).

COSCO Shipping (tada COSCO Pacific), jedini ponuđač spreman platiti traženih 368,5 milijuna eura za početni udio i obvezati se na 350 milijuna eura obveznih ulaganja, izašao je kao pobjednik u travnju 2016. Ukratko, intenzivan pritisak EU-a za privatizaciju, u kombinaciji s uočljivim nedostatkom konkurentnih europskih ponuda, učinkovito je predao jednu od najvećih i najstrateškijih europskih luka u kineske ruke.