Na to su nas ovih dana upozorili iz poslovnih krugova. Teško je stranom investitoru koji ima namjeru uložoto vlastiti novac u Hrvatsku objasniti zašto su procedure toliko spore. Jer, obično u njiogva iskustva u nekim drugim državama daleko bolja.
Upozoravala je na to svojedobno i Udruga Glas poduzetnika kao i brojni poslodavci, prvenstveno iz turističkog i građevinskog sektora gdje je manjak radne snage najizraženiji. No, umjesto da se stvar pokrene s mrtve točke dobili smo - još veći problem.
- Da bi se kompenzirao nedostatak radne snage, poslodavci se sve više oslanjaju na strane radnike. No, problem nastaje kada se izdavanje radne dozvole pretvori u dug i neizvjestan proces van propisanog roka. Iako bi Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) trebalo izdati radne dozvole u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva, često se procedura produžuje na tri iku više mjeseci, što dovodi do zastoja u zapošljavanju te neizvjesnosti za poslodavce i za radnike – ističu u UGP-u.
Neslužbeno se može doznati kako je "usko grlo" u policijskom Odjelu za strance koji jednostavno nema dovoljno ljudskih resursa kako bi zbrzao prespore procedure. Tako nije neobično da se dozvole boravka ili radne dozvole čaju ii do četiri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Uzrok ovog kašnjenja leži u administrativnom sustavu koji regulira izdavanje radnih dozvola. Usprkos ukidanju kvota za zapošljavanje stranih državljana, sustav izdavanja radnih dozvola za državljane trećih zemalja ostaje spor i neefikasan, a upravo su ti državljani nosioci najviše izdanih radnih dozvola u Hrvatskoj. Prema procjenama, očekuje se da će ove godine biti izdano otprilike 180.000 produljenih i novih dozvola, no ovim tempom moguće je da će ta brojka biti znatno manja.
A što pokazuje prošlogodišnja statistika?
Iako se najviše govori o Filipincima, Nepalcima i Pakistancima, oni nisu dobili najveći broj radnih dozvola. Naime, 38.236 radnih dozvola (22,17 posto od ukupnog broja) izdano je državljanima Bosne i Hercegovine. Potom slijede državljani Srbije s 24.028 izdanih dozvola za boravak i rad (13,93 posto).
Tek potom slijede Nepalci s 23.493 dozvole, Indijci s 15.627 dozvola, zatim Makedonci s 13.412 dozvola te Filipinci s 10.999 radnih dozvola. Manje od 10.000 radnih dozvola dobili su državljani Kosova (9922 dozvole), Bangladeša (8749 dozvola), Turske (5067 dozvola) i Albanije (4244 dozvole).
