Poslodavci imaju problema sa zapošljavanjem državljana trećih zemalja

Od onih koji su zaposlili državljane trećih zemalja (14 posto uzorka), 54 posto opisalo je proces zapošljavanja kao težak. U Sloveniji taj udio iznosi 51 posto.

Spora administracija

Najčešće navedena prepreka je složenost administrativnih i imigracijskih postupaka (31 posto). Slijede poteškoće u pronalaženju prikladnih kandidata (25 posto) i prevladavanju jezičnih barijera (24 posto).

Prema istraživanju, 85 do 90 posto tvrtki izravno upravlja zapošljavanjem radnika izvan EU. Svijest među tvrtkama o javnoj podršci međunarodnom zapošljavanju je ograničena. Korištenje privatnih agencija za zapošljavanje znatno je veće u međunarodnom zapošljavanju.

Između ostalog, tvrtke su procijenile da bi se zapošljavanje izvan EU-a moglo poboljšati financijskom potporom (31%), informacijama i smjernicama (25%), pomoći u pronalaženju kandidata (23%), pomoći u integraciji na radno mjesto (20%) te podrškom za imigraciju i preseljenje (18%).

Europska komisija istaknula je svoju mjeru EU Talent Pool, za koju je rekla da će se pozabaviti nedostatkom radne snage i vještina. Kao prva paneuropska platforma za međunarodno zapošljavanje, pomoći će u povezivanju slobodnih radnih mjesta u deficitarnim zanimanjima s radnicima iz zemalja izvan EU-a, dodaje se.

Roxana Minzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za socijalna prava, vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost, rekla je da su mala i srednja poduzeća (MSP) ključna za gospodarstvo EU-a, čineći oko 99% svih tvrtki. "Trebaju pronaći ljude s pravim vještinama kako bi povećali konkurentnost EU-a", naglasila je.

Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner pozvao je na pojednostavljenje i ubrzanje međunarodnih postupaka zapošljavanja.

"To će osigurati da više kvalificiranih talenata odabere Europu", rekao je.

34 slovenska poslodavca koriste program skraćenog radnog vremena

U Sloveniji je u petak istekao subvencionirani program skraćenog radnog vremena koji je bio na snazi šest mjeseci za tvrtke u sektorima u problemima.

Primjenjivao se na sektore odjeće, kože i kožnih proizvoda, nemetalnih mineralnih proizvoda, metala, metalnih proizvoda, motornih vozila, vozila i namještaja, kao i tiskarstva.

Radnici kojima je naloženo da rade nepuno radno vrijeme morali su se prijaviti u poseban registar radnika pri ustanovi, što im je omogućilo i korištenje mogućnosti osposobljavanja ili obrazovanja koje im je institucija pripremila.

Program su koristila 34 poslodavca za 1742 radnika, objasnio je Zavod za zapošljavanje. Do sada je za mjere vezane uz program isplaćeno oko 680.000 eura, a do kraja mjeseca očekuje se još 70.000.

Kako je navela institucija u kojoj je program proveden, bilo je znatno više zahtjeva poslodavaca za subvencije nego što ih je odobreno, točnije 84 za 2114 radnika.

Prema njihovim riječima, do petka je isplaćen djelomični povrat naknade plaće 27 poslodavaca za 1587 radnika, u iznosu od nešto više od 667.600 eura. Osim toga, isplaćeno je dodatnih 12.500 eura za osposobljavanje radnika koji su bili na skraćenom radnom vremenu.

Do kraja lipnja ustanova planira isplatiti djelomični povrat naknade plaće u iznosu od oko 70.000 eura, ovisno o visini potraživanja.