Pošta Slovenije u posljednje dvije godine nije zatvorila nijednu dodatnu poslovnicu

Kako je tvrtka objasnila za STA, od 2016. do svibnja 2024., kada je zatvoren posljednji poštanski ured, zatvorili su ukupno 73 poslovnice i jedan mobilni poštanski ured. Također su naglasili da nisu zatvorili nijedan poštanski ured više od dvije godine.

Ugovorni poštanski uredi predstavljaju otprilike trećinu njihove mreže, a sve buduće promjene ovisit će o poslovnim potrebama, promjenama u opsegu usluga i potrebama korisnika. Za sada, prema njihovim uvjeravanjima, nisu planirana nova zatvaranja, ali će ugovorni poštanski ured u Kogu u općini Ormož transformirati u mobilni poštanski ured 1. rujna.

U Pošti Slovenije naglašavaju da su i prilikom donošenja odluke o zatvaranju u prethodnim godinama uvijek ispunjavali sve zakonske uvjete u vezi s pristupačnošću poštanskih usluga te da sam broj zatvaranja ne odražava stvarnu pristupačnost poštanskih usluga.

Ključno je, dodaju, da i nakon organizacijskih prilagodbi zadrže zakonski propisanu gustoću mreže i nastave korisnicima pružati pristup poštanskim uslugama diljem zemlje. Naime, korisnici svoje usluge mogu pružati i putem drugih različitih oblika kontaktnih točaka, poput paketomata i partnerskih mjesta za preuzimanje.

Trend prelaska na ugovorne poštanske urede primjetan je i drugdje u Europi

Pošta također objašnjava da je prilikom procjene podataka važno uzeti u obzir širi europski kontekst. Prema najnovijim dostupnim podacima Svjetske poštanske unije, primjetan je trend prelaska na partnerski ili franšizni poslovni model. U Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj i nekim drugim zemljama većinu dostupnih poštanskih točaka osiguravaju ugovorni partneri, dok je udio izravno upravljanih poštanskih ureda relativno malen. U susjednoj Austriji ugovorni partneri također predstavljaju većinu poštanske mreže.

Bez obzira na organizacijski oblik, ugovorni poštanski uredi ostaju ravnopravni dio poštanske mreže i korisnicima pružaju provedbu univerzalne poštanske usluge te drugih poštanskih i financijskih usluga, dok Pošta naglašava da se, osim podataka o zatvaranju poslovnica, mora uzeti u obzir i ukupna dostupnost usluga. To ostaje visoko, jer uz mrežu poslovnica, korisnicima je na raspolaganju više od 1500 mjesta za preuzimanje i dostavu paketa te više od 420 paketomata diljem Slovenije, navode.

164 poslovnice promijenile su radno vrijeme prošle godine

Budući da u javnosti postoji popriličan broj pritužbi na promjene radnog vremena, Pošta Slovenije odgovara da su potonje promijenili u 164 poslovnice prošle i ove godine. U većini slučajeva radno vrijeme je skraćeno, a u 28 poslovnica pomaknuto je samo vrijeme otvaranja, dok su i dalje otvorene isti broj sati kao i prije promjene. 11 poštanskih ureda trenutno radi dulje nego prije, rezimiraju.

Također osiguravaju da su svi poštanski uredi u kojima je promijenjeno radno vrijeme omogućili korisnicima pružanje usluga do 18 sati barem jednom tjedno. Eventualne promjene radnog vremena ovisit će i o poslovnim potrebama, promjenama opsega usluga i potrebama korisnika, dodaju.

Postojeće poštansko zakonodavstvo bez značajnih promjena od 2009.

Istovremeno, Pošta upozorava da se postojeće poštansko zakonodavstvo nije značajno promijenilo od 2009. godine, dok su mnoge europske zemlje već izvršile prilagodbe. Važeći zakon nameće im obveze (učestalost i brzina dostave, gustoća kontaktnih točaka) koje više ne odražavaju stvarne potrebe stanovništva i predstavljaju sve veći financijski teret, bez mogućnosti nadoknade neopravdanih neto troškova.

Također naglašavaju da mnogi europski poštanski operateri primaju državne potpore za financiranje univerzalne poštanske usluge. Prema njihovim riječima, Hrvatska pošta od 2013. godine godišnje prima državnu subvenciju od 15 milijuna eura, dok Francuska pošta prima više od 500 milijuna eura godišnje naknade, između ostalog, za održavanje guste pokrivenosti. Češka pošta godišnje prima 60 milijuna eura za pružanje univerzalne poštanske usluge, a Bugarska pošta je 2024. godine primila 25 milijuna eura jednokratne državne pomoći za restrukturiranje.

Međutim, Slovenska pošta je dodala da nedavno usvojeni zakon, koji u poštanske urede donosi i administrativne usluge, potvrđuje da država ipak prepoznaje poštansku mrežu kao važnu javnu infrastrukturu za osiguravanje dostupnosti usluga u cijeloj zemlji.