Potpisan ugovor za obnovu pruge Zagreb Zapadni kolodvor – Savski Marof

Od toga iznosa iz kredita Svjetske banke financira se 210 milijuna kuna.

Izvođač radova je tvrtka Swietelsky. Rok za izvođenje radova je 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora.

Obnova obuhvaća cjelovitu obnovu pružnog gornjeg i donjeg ustroja, sanaciju mostova Krapina, Lužnica, Vrabeščak kao i sanaciju propusta i sanaciju podvožnjaka Vrapčanska i Škorpikova.

Sanirat će se i tri pothodnika te ugraditi sintetičko popođenje na željezničko – cestovne prijelaze Sokolska, Kolodvorska, Savska, Brdovec i Savski Marof. Uredit će se i zgrada na kolodvoru Savski Marof i stajalištu Brdovec.

Radovi će obuhvatiti i zamjenu postojećih perona i uređenih površina novim stajalištima Kustošija, Zaprešić Savska i kolodvoru Podsused te ugradnju nadstrešnica u stajalištu Kustošija, Podsused, Zaprešić Savska i Brdovec.

Uskladit će se i signalno - sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te kompletno obnoviti sustav kontaktne mreže.

Potpisanim ugovorom će se, rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrasturkture Ivan Kršić, osigurati realizacija izvođenja infrastrukturnih radova na obnovi dionice dvokolosiječne željezničke pruge duge 17,8 kilometara, na RH1 željezničkom koridoru, važnom za međunarodni promet.

Tom dionicom dnevno prođe 160 vlakova, što znači da je to najopterećenija prometnica na željezničkoj mreži u Hrvatskoj, kaže Kršić.

Zadnji remont te dionice završen je 1969. godine, a dovršetkom radova, naveo je, vlakovi će prometovati brzinom od 120 km/h (sada 60 km/h), te će se uz kvalitetu povećati i nosivost, odnosno mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnom migracijskom prometu.

Obnovom će se povećati i ukupna razina sigurnosti i interoperabilnost željezničkog prometa na dionici Zagreb - Savski Marof.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je na potpisivanju da se radi o važnoj dionici pruge na RH1 koridoru, te da će uskoro uslijedili val potpisivanja ugovora, najprije o bespovratnim sredstvima, a potom ugovora o gradnji.

"Očekuje nas veliki investicijski ciklus u željezničku obnovu i gradnju infrastrukture. U prometnu infrastrukturu danas ulažemo nešto više od 20 milijardi kuna", naglasio je Butković, dodavši da je glavnina investicija usmjerena na željeznicu.

Kazao je i da ministarstvo u suradnji sa Svjetskom bankom provodi restrukturiranje cestovnog sektora, a sada i željezničkog, koji trenutno nije na zadovoljavajućoj razini.

"Trenutno se u željezničku infrasturkturu ulaže oko 1,5 milijardi eura, a ta će se ulaganja do 2030. povećati na 3,5 milijardi", naveo je Butković podsjetivši da je nedavno Državna komisija donijela odluku oko financiranja projekta Koprivnica – Križevci – mađarska granica, te da će se kroz desetak dana potpisati ugovor o gradnji i za taj projekt.

Direktorica Svjetske banke u Hrvatskoj Elisabetta Capannelli istaknula je da je ta banka dugogodišnji partner Vlade u sektoru željeznica, kao i da će novo ulaganje pomoći uklanjanju kritičnih uskih grla.