Ročište u stečaju starog 3. maja: Vjerovnik Adria Rijeka osporio više od 145 milijuna eura tražbina

Dok se čeka da CERP postupi po zadatku Vlade i objavi prodaju novog “3. maja 1905”, na Trgovačkom sudu u Rijeci danas su se sumirali i utvrđivali dugovi koji su ostali iza starog društva koji, prema izvještaju stečajnog upravitelja Lorisa Raka, premašuju 167 milijuna eura. Gotovo puna četiri sata potrajalo je ovo prvo, ispitno-izvještajno ročište na kojem su nazočni vjerovnici, među kojima se po iznosu potraživanja od čak 120,5 milijuna eura apsolutno izdvaja Ministarstvo financija, jednoglasno prihvatili dosad poduzete korake i izvještaj stečajnog upravitelja, uz suglasnost da može pristupiti prodaji pokretnina pod uvjetima i načinu koji će odrediti Odbor vjerovnika. Formalizirana je i bjelodana činjenica da “3. maj” d.d. u stečaju neće nastaviti poslovanje s obzirom na to da je koncesija i materijalna imovina prenesena na društvo “3. maj 1905”.

Ročište se održalo na daljinu, a istom je pristupilo četrdesetak vjerovnika, među kojima su po brojnosti najzastupljeniji bili bivši radnici starog brodogradilišta, njih 27, zajednički zastupanih po jednom opunomoćeniku, dok su po “težini” tražbina listu predvodili opunomoćenici Ministarstva financija, HBOR-a, Grada Rijeke te pojedinih tvrtki iz HEP grupacije.

Stečajni upravitelj Loris Rak tijekom ročišta dao je informaciju o dopuni tablice razlučnih vjerovnika s obzirom da je od HBOR-a naknadno dobio obavijest o postojanju njihovih hipoteka na trećemajskim nekretninama, kompleksu Prenoćišta i bivšeg restorana “Umorni radnik” na zapadnom ulazu u brodogradilište. Riječ je prvoupisanim hipotekama, kojima se osigurava jedan stari kredit od 45 milijuna eura kojeg je svojevremeno bio uzeo propali Uljanik, a ove su trećemajske nekretnine poslužile kao kolateral. Veći dio te tražbine HBOR je namirio u stečajnim postupcima koji su se vodili nad brodogradilištem u Puli,međutim, preostalo je još 14,7 milijuna eura koje HBOR još uvijek potražuje s tog osnova.

Među četiristotinjak vjerovnika “3, maja” u stečaju dogodio se i prvi otkup potraživanja gdje za priznatu tražbinu od 1.019 eura jednog vjerovnika iz prvog višeg isplatnog reda u pravni položaj, temeljem ugovora o cesiji, sada stupila tvrtka Adria Rijeka, koju zastupa riječki odvjetnik Alen Ivković, ujedno i prokurist u toj tvrtki. Odvjetnik Ivković osporio je, naime, čak 145,5 milijuna eura tražbina drugog višeg isplatnog reda.

Najprije je počeo s tražbinom Stečajne mase Uljanik, koju je djelomično osporio za iznos od gotovo 19,8 milijuna eura, tumačeći da se radi o tražbini koja ne spada u viši isplatni red, pa ga je stečajna sutkinja Vera Jelenović, koja vodi stečaj “3. maja”, uputila na parnicu radi dokazivanja osnovanosti svog osporavanja. Osporio je Ivković i prijavljene tražbine Ministarstva financija, i to u cjelokupnom iznosu od 120,5 milijuna eura, a kao argument naveo je kako uvidom u prijavu ove tražbine nije naišao na dokaz o tome da je Ministarstvo financija po tim jamstvima platilo HBOR-u.

Zamjenica ŽDO-a u Rijeci Marijana Franolić rezolutno je replicirala je kako je sve plaćeno i da je odgovarajući dokaz o tome dostavljen stečajnom upravitelju uz prijavu, kao i obračun kamata koji je izvršen u skladu s plaćanjem. Međutim, Ivković kao opunomoćenik Adria Rijeke i dalje je ustrajavao sa svojim osporavanjem, ali dodavši pritom kako će još jednom izvršiti uvid u navedenu prijavu tražbine, pa ako utvrdi da su njegovi argumenti neosnovani da neće podnijeti podnijeti tužbu.

Od strane Adria Rijeka i Ivkovića osporen je i jedan manji dio tražbine Grada Rijeke, i to u iznosu od 116.742 eura, uz obrazloženje kako je uz prijavu tražbine dostavljena dokumentacija iz koje proizlazi da je vjerovnik te tražbine Hrvatske vode, a ne Grad Rijeka. Odvjetnica Mara Bobanac koja zastupa Grad Rijeku kontrirala je odredbama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, kao i ugovorom kojeg Grad Rijeka, kao jedinica lokalne samouprave, ima potpisanog s Hrvatskim vodama, te činjenicom da za osporeni dio tražbine Grad Rijeka raspolaže rješenjem o ovrsi.

Ivković je osporio i tražbinu HBOR-a, i to u cijelosti u iznosu od 5,1 milijun eura, a svoje osporavanje objasnio je time da je tražbina prijavljena po osnovi jamstva po kojem HBOR do otvaranja stečajnog postupka nije isplatio ništa, pa tražbina nije ni nastala. Podsjetimo, riječ je o garancijama za garantne radove za zadnju novogradnju starog “3. maja” – “Algoma Endeavour” koji je isporučen kanadskom naručitelju krajem veljače ove godine. I za to se osporavanje opunomoćenik Adria Rijeke uputio na parnicu.

Jedno od pitanja i zanimljivih detalja koje je ostalo visjeti u zraku i nakon današnjeg ročišta jest i podatak koju je iznio stečajni upravitelj Loris Rak o tome kako je u tijeku izrada analize o postojanju općih i posebnih uvjeta za pobijanje određenih pravnih radnji. Ova informacija isplivala je nakon što je opunomoćenik Strojoprometa postavio pitanje o postojanju založnih prava na tražbinama “3. maja” u stečaju, a odnose se na nešto malo iznad četiri milijuna eura koje bi Alpha Adriatic trebao do sredine iduće godine još isplatiti bivšem riječkom brodogradilištu po osnovi sklopljene predstečajne nagodbe ovog pulskog brodara. Osim te tražbine, Loris Rak dao je naslutiti da se to odnosi i na neke druge pravne radnje koje su poduzimane prije otvaranja stečaja. Ivković je opet, u ime Adria Rijeka, otvorio pitanje je li stari “3. maj” prenosio imovinu na povezana društva i postoje li uvjeti da pobijanje takvih radnji s obzirom na činjenicu da imovina stečajnog dužnika nije dovoljna da se namire sva vjerovnička potraživanja. Stečajni Loris Rak podsjetio je kako je stari “3. maj” u postupku povećanja temeljnog kapitala prenio određenu materijalnu imovinu na povezano društvo “3. maj Rijeka 1905” da bi zatim za taj iznos vrijednosti poslovnog udjela u iznosu od 10,3 milijuna eura u “3. maj 1905” bio izvršen prijeboj međusobnih potraživanja sa Republikom Hrvatskom. Drugim riječima, država je na konto starih potraživanja preuzela “3. maj 1905”. Stečajni upravitelj Loris Rak sitaknuo je kako je u tijeku je analiza pobojnosti tih radnji te da će se o tome raspravljati na sjednici Odbora vjerovnika, nakon čega će on kao stečajni upravitelj odlučiti hoće li od suda zatražiti odobrenje za podnošenje tužbe.