GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sličnosti i razlike između propasti Agrokora i Uljanika

Sličnosti i razlike između propasti Agrokora i Uljanika
PARALELE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 16.09.2018 / 12:30
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Prezaduženost, loše upravljanje, krive procjene, zatvaranje očiju pred problemima dok se ne utope u njima, loša situacija u djelatnosti kojom se bave – to su obično najčešće greške koje izazovu krizu u nekoj kompaniji.

Tako je i u dva najveća sloma u gospodarstvu koja su se u Hrvatskoj dogodila u proteklih godinu i pol, krizi u Agrokoru i Uljaniku. Ipak, izdvojili smo tri stvari koje su gotovo istovjetne u te dvije kompanije i tri razlike koje bi u konačnici mogle utjecati i na rasplete, piše Novi list.

SLIČNOSTI

1. Privatne kompanije koje su jučer bile perjanice, a danas ih spašava državna intervencija

Obje su tvrtke u privatnom vlasništvu, ali njihova važnost natjerala je Vladu Andreja Plenkovića da intervenira. I Agrokor i Uljanik su i mediji i analitičari političari, ne tako davno, isticali kao pozitivne primjere u gospodarskom sivilu Hrvatske, stekli su gotovo status gospodarskog plemstva. O Agrokoru je dovoljno reći da je najveća domaća kompanija sa značajnim poslovima u svim državama bivše Jugoslavije, pa se zahvaljujući tome nikada nijedna vlast nije pretjerano zamarala ni provedenim privatizacijama, ni rokovima plaćanja, ni položajem Agrokorovih dobavljača. U strahu od te veličine država je intervenirala donošenjem posebnog zakona za spas Agrokora. Uljaniku se tepalo kao jedinom dobrom domaćem brodogradilištu, najboljem đaku u razredu, koji jedini nije trebao pomoć države. Sad je protivno pravilima, koliko god se svi trudili prikazati drukčije, u tvrtki čiji su računi blokirani isplaćena plaća, a novac je osigurala država.

2. Dug koji je pojeo kapital

Perjanice hrvatskog gospodarstva godinama su gomilale dug preko svake mjere. Alarmi u obje kompanije zvonili su odavno, ali oni koji su ih vodili, država, pa i oni koji su plaćeni da sugeriraju kad je prijeđen prag odlučili su se svjesno praviti da je sve u redu. Koliko su ove tvrtke zaglibile najbolje govori činjenica da su se Agrokorovi dobavljači zaduživali kod banka da bi Agrokoru odobrili pozajmice i radi toga su mnogi od njih u problemima. Uljanik je pak od »3. maja« kojeg je preuzeo u postupku restrukturiranja i kojem je, uz državne potpore, trebao pomoći da stane na noge, uzeo pozajmicu veću od 500 milijuna kuna. I jedno i drugo, iako u poslovnom svijetu nema mjesta za patetiku, nalikuje na roditelje koji posude novac od djetetove užine da bi tvrdoglavo dokazali da njihova ideja ima smisla. Agrokor se tako tvrdoglavo širio, a Uljanik ugovarao brodove s gubitkom, vjerujući da će prelazak na novu vrstu brodova upaliti.

3. Dobri odnosi sa sindikatima i odlični odnosi s političarima

Do sloma ove dvije tvrtke, sindikati u Agrokoru i Uljaniku, nikada ali baš nikada nisu »stisnuli« svoje tvrtke i uprave. U Agrokoru to čak nisu činili ni nakon potpune propasti, u Uljaniku su nakon prvotnog šoka ipak bili malo glasniji, pa tek sada otkrivaju kako godinama neke stvari nisu štimale. Naravno nije posao sindikata da kontrolira poslovanje niti da smjenjuje uprave. U obje su tvrtke bili svjesni toga da dobri odnosi sa sindikatima čuvaju njihov imidže sjajne priče iz Hrvatske kad ona to više nije ni bila. Odnosi ove dvije kompanije s političkim strukturama u posljednjih 20 godina priča su za sebe, oni bi, da netko zbilja želi raščistiti stvari, pokazali i kako su nastale Todorićeva i pulska uspješnica i kako su godinama prikrivali da to više nisu. No, sličnost u obje propasti je vjerojatno i ta da razotkrivanje tih stvari u Hrvatskoj malo koga zanima.

RAZLIKE

1. Struktura vlasništva

Agrokor je imao jednog gazdu Ivicu Todorića, on je još uvijek vlasnik više od 95,52 posto udjela u tom koncernu, dok Uljanik pojedinačno nema nijednog vlasnika s preko deset posto dionica. Država ukupno ima nešto više od 25 posto vlasništva, ali preko četiri različita titulara odnosno fonda. I dok je Todorić donosio sve strateške, ali i one sitne odluke i upravljao svojim koncernom, u Uljaniku je, unatoč postojanju i Skupštine i nadzornog odbora nejasno tko je bio presudan kad se odlučivalo kojim putem dalje, jer tvrtka je bila svačija pomalo, a sad je čini se ničija. No, u toj različitosti ima i jedna sličnost: nakon što se spomne odgovornost u oba slučaja slijedi ali.. Ni samoj vladi koja se zapetljala i u Agrokor i Uljanik, to trenutno nije prioritet.

2. Izloženost države

Iako je Agrokorov dug puno veći, iako bi njegov krah proizveo znatno veće negativne posljedice, državni proračun je zasad, a pogotovu ako se potvrdi nagodba, puno manje izložen nego u Uljaniku. Krediti koje je Hrvatska banka za obnovu i razvoj dala Agrokoru krajem 2016. godine, dobro su osigurani i trebali bi u sljedećim godinama biti u potpunosti plaćeni. S obzirom na to da je Agrokor najveća domaća kompanija, u 20 godina i nije podigao toliko veliki iznos kredita kod te razvojne banke, manje od milijardu kuna, a dobar dio je već otplaćen. S druge strane država je jamac za većinu Uljanikova zaduženja pa joj prijeti naplata oko četiri milijarde kuna. Ako se ipak postigne dogovor oko programa restrukturiranja u sljedećih nekoliko godina toj će kompaniji možda morati pomoći i s dvije milijarde kuna pomoći iz proračuna.

3. Budućnost

Nitko sa sigurnošću ne može reći što će se dogoditi s Uljanikom i Agrokorom u sljedećih nekoliko godina. Nijedna tvrtka ne posluje u djelatnosti koja donosi velik profit. Unatoč otpisu i pretvaranju djela potraživanja u vlasništvo, Agrokor je i dalje opterećen kreditima vrijednim više od milijardu i pol eura. Ipak, nagodba sugerira da bi mogao dobiti vlasnike značajne financijske moći. Unatoč konkurenciji, tvrtka koja se bavi maloprodajom i proizvodnjom hrane i pića ima veću šansu nego posrnula brodograđevna industrija, koja je još daleko od toga da se zna tko će joj biti strateški partner i po kojem planu će se provoditi sanacija. Sadašnja situacija prije upućuje na stečaj.

Tagovi: Agrokor, Uljanik, Ivica Todorić, Gianni Rossanda
PROČITAJ I OVO
Poste Italiane preuzimaju kineski Sengi Express
DOGOVOR
Poste Italiane preuzimaju kineski Sengi Express
MILANO - Poste Italiane preuzimaju 51 posto kineskog logističara Sengi Express, objavio je Reuters.
Aminess Maravea Camping Resortu dodijeljena posebna ADAC nagrada za digitalizaciju i online marketing
PRIZNANJA
Aminess Maravea Camping Resortu dodijeljena posebna ADAC nagrada za digitalizaciju i online marketing
NOVIGRAD – Na ovogodišnjem Gala eventu održanom u Berlinu, koji je zbog epidemioloških uvjeta organiziran i emitiran na posebnoj online platformi, novigradskom Aminess Maravea Camping Resortu dodijeljena je glavna nagrada u kategoriji „Digitalisation & Online Marketing“ za postignuća i iskorak na području digitalizacije, online marketinga i općenito za ulaganje i praćenje trendova na svim online platformama, što je prepoznato od strane stručnog ADAC žirija.
Christina Sulebakk preuzima poziciju generalne direktorice za HBO Max EMEA
PROMJENE
Christina Sulebakk preuzima poziciju generalne direktorice za HBO Max EMEA
ZAGREB - Kompanija WarnerMedia je danas objavila da Christina Sulebakk, dosadašnja generalna direktorica za HBO Europe, preuzima poziciju generalne direktorice za HBO Max EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika).
Dušan Radičević novi generalni direktor kompanije Al Dahra Srbija
KARIJERE
Dušan Radičević novi generalni direktor kompanije Al Dahra Srbija
BEOGRAD – Kompanija Al Dahra Srbija saopštila je danas da generalni direktor Vojin Lazarević odnedavno više nije na toj funkciji, a da je novi generalni direktor Dušan Radičević.
Ugostitelji: Prvo će otvoriti restorane pa tek onda kafiće
KRITIKE STOŽERU
Ugostitelji: Prvo će otvoriti restorane pa tek onda kafiće
ZAGREB - Nacionalna udruga ugostitelja objavila je priopćenje u vezi s tim koje nosi naslov "Konačan pad sektora ugostiteljstva u režiji Stožera civilne zaštite RH".
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE