Slovenci strahuju: Proizvodnja hrane seli u Hrvatsku

Jedan je katastrofalni požar u Celjskim mesninama prije nekoliko dana, o kojem se službeno ne zna mnogo, ali ga je gasilo oko 80 vatrogasaca. Prema neslužbenim podacima, pogon za preradu bio je uvelike pogođen; čak u tolikoj mjeri da je upitno isplati li se uopće obnoviti ga. Na pitanje, između ostalog, je li izgorio cijeli prerađivački kapacitet, gdje trenutno prerađuju meso i koliko proizvoda još imaju na zalihi, Celjske mesnice odgovorile su da trenutno sve napore usmjeravaju na sanaciju nakon požara, te stoga ne daju nikakve izjave.

Manje je poznato da je ABC Pomurka 1970-ih i 1980-ih proizvodila velike količine konzerviranog mesa za NATO baze u zapadnoj Europi i hamburgere za McDonald's.

Pitanje koje smo uputili Celjskim mesninama, a nismo dobili odgovor, bilo je i namjeravaju li graditi nove proizvodne pogone na postojećoj lokaciji ili preseliti proizvodnju u Hrvatsku, što naši sugovornici više ne isključuju. To pitanje se postavlja jer je od 2024. godine, posredno preko austrijske tvrtke CM Invest, 40%-tni vlasnik Celjskih mesnina jedna od najvećih hrvatskih tvrtki za preradu mesa, Mesna industrija Braća Pivac.

U to vrijeme Danilo Dujović prodao je svoj 40%-tni vlasnički udio u CM Investu upravo njoj. To je bila i namjera dugogodišnjeg izvršnog direktora Celjskih mesnina, Izidora Kriveca, koji je, preko slovenačke tvrtke Amur inženiring, 60%-tni vlasnik CM Investa, a time i Celjskih mesnina. Međutim, na zahtjev specijaliziranog državnog tužiteljstva, sredinom 2024. godine stavljen je pečat na 60%-tni vlasnički udio CM Investa u Celjskim mesninama.

Kako je tada izvijestio portal Necenzuirano, razlog za takvu akciju bio je kazneni progon Dujovića zbog sumnje da je počinio kazneno djelo pomaganja i poticanja zlouporabe položaja ili povjerenja u gospodarskoj djelatnosti. U sljedećem koraku upisan je pečat na 60% vlasničkog udjela CM Investa u Austriji. U slovenskom registru, pečat, kojim se zabranjuje opterećenje ili otuđenje 60% vlasničkog udjela Celjskih mesnina, produžavan je nekoliko puta, posljednji put u prosincu 2025., i vrijedi do sredine lipnja ove godine.

Prema nerevidiranim podacima, Celjske mesnine su prošle godine ostvarile oko 103 milijuna eura prihoda od prodaje, što je nešto manje nego godinu prije, a neto dobit porasla je za preko 200 posto, na 450.000 eura.

U slovenskoj poljoprivredi i preradi hrane vlada negativan stav prema svemu što je veliko, a mnogi Slovenci rado posežu za nekvalitetnom uvoznom hranom i pićem, sve dok je jeftino.

Još jedan događaj koji bi na kraju mogao imati značajan utjecaj na razvoj proizvodnje i prerade crvenog mesa u Sloveniji jest dogovor koji je hrvatska Fortenova postigla o prodaji Pika Vrbovca Bosqar Invest grupi, koja je u investicijskom pohodu i stekla je većinski udio u pomurskom poljoprivredno-prehrambenom koncernu Panvita 2024. godine. Dogovoreni posao preuzimanja Pika Vrbovca još uvijek treba odobriti regulatori tržišta. Nakon potpisivanja ugovora, Bosqar je izjavio da se Pika Vrbovec pridružila njihovoj poslovnoj jedinici Future Food, koju čine Panvita i pekarska grupa Mlinar. S ulaganjima koja će Bosqar grupa u budućnosti ostvariti u području prerade crvenog mesa, vjerojatno će se odlučiti za ulaganje u Hrvatsku, odnosno u Pik Vrbovec, jednu od najvećih tvrtki za preradu mesa u susjednoj zemlji, nego u Sloveniju u Panvitu, upozorio je dobar poznavatelj situacije.

Pogrešan razvoj slovenske poljoprivrede

"Što će ti rudnik dijamanata ako ne možeš sam dizajnirati i izrađivati nakit." Ovako je agroekonomist dr. Aleš Kuhar s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta komentirao mogućnost preseljenja pogona za preradu mesa izvan Slovenije, koja ima izvrsne uvjete za održivi uzgoj visokokvalitetne stoke.

Prema njegovim riječima, riječ je o priči koja je stara više od 20 godina i predstavlja pogrešan razvoj slovenskog poljoprivredno-prehrambenog modela.

„Naznačeno moguće smanjenje obujma prerade mesa u Sloveniji ili preseljenje imalo bi široko rasprostranjene negativne posljedice za poljoprivredu i preradu mesa. Vertikalno integrirani poljoprivredno-prehrambeni sustav ABC Pomurka, iz kojeg je, između ostalih, nastala i Panvita, bio je u doba Jugoslavije nezamislivo velik, moderno organiziran i napredan konglomerat koji je organiziranjem poljoprivredne proizvodnje, razvojnom podrškom i, naravno, otkupom, osiguravao kruh desecima tisuća farmi, a istovremeno je opskrbljivao domaće i zapadnoeuropsko tržište kvalitetnim proizvodima“, rekao je Kuhar, dodajući da je manje poznato da je ABC Pomurka 1970-ih i 1980-ih proizvodila velike količine konzerviranog mesa za NATO baze u zapadnoj Europi i hamburgere za McDonald's.

Stvarnost proizvodnje hrane, nastavio je Kuhar, jest da se do ulaska zemlje u EU u zemlji vrlo intenzivno, sustavno i politički motivirano uspostavljao naivan i nazadan diskurs razvoja koji je idolizirao i idealizirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, koje bi zamijenilo sustave proizvodnje poljoprivrednih sirovina i proizvodnje hrane uspostavljene u socijalizmu.

„To je bila strateška pogreška, za koju vjerojatno nema povratka. Prodrla je u svaku poru, ne samo političke vlasti, već cijelog društva. Političari idoliziraju poljoprivrednika, ne zato što stvarno razumiju poljoprivredu, već zato što je gromoglasna i populistička oportunistička, iako to očito desetljećima nanosi štetu prehrambenom sustavu. To je po definiciji sociopatološko. Kao rezultat toga, raspali su se nekada jaki i integrirani vertikalni lanci proizvodnje i prerade. Stoga je shvaćanje uloge prehrambenih tvrtki apsolutno pogrešno“, rekao je Kuhar. Također je naglasio da postoji negativan stav prema svemu što je sjajno u slovenskoj poljoprivredi i preradi hrane, te da mnogi Slovenci rado pribjegavaju nekvalitetnoj uvoznoj hrani i piću, samo zato što su jeftini.