Trgovački centri mogli bi se zatvoriti

Da testiramo kao većina europskih zemalja, brojke bi bile zastrašujuće.

Očigledno je preveliki rizik čekati još dva tjedna hoće li mjere od protekle subote, koje je većina europskih država uvela početkom studenoga, pa i strože, donijeti pozitivne epidemiološke pomake, piše Večernji list. Ministar zdravstva Vili Beroš jučer je najavio kako se razmišlja o zatvaranju šoping-centara.

Denis Čupić, direktor Westgatea i predstavnik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara gostovao je u Newsroomu N1 televizije gdje je objasnio kako se trgovački centri pridržavaju epidemioloških mjera.

"Ono što je Capak danas rekao, niti jednom riječju nije rekao da bi zatvarao šoping centre. Nažalost, neki od medija su to prenijeli malo tendenciozno. Činjenica je da jedan župan zaziva zatvaranje svega, iako ne zaziva zatvaranje industrije. Trgovački centri u Hrvatskoj su centri najnovije generacije, moderni, kako šoping centri tako i pojedinačne trgovine iznad 7000 kvadrata. U našem smo centru ograničili posjetu na 13000 ljudi, iako bi prema mjerama koje su donesene mogli dozvoliti 25 000 ljudi, ali išli smo vrlo restriktivno.

Niti u jednom trgovačkom centru u Zagrebu do sada, osim na mega otvorenjima, nije se dosegnuo takav maksimalan broj posjeta u jednom trenutku. Mislim da je jasno da današnji centri imaju moderne sustave, kao što je ventilacija. I šoping centri i velike trgovine imaju brojače posjeta i svatko u svakom trenutku može znati koliko ljudi ima u određenom objektu, zatvoriti ulaz za dodatne ljude i svaki taj sustav može oglasiti alarm ako uđe previše ljudi", pojasnio je Čupić.

Čupić je naveo i koji je pad prometa zabilježen tijekom pandemije koronavirusa te kakvu bi šteta nastala ako ne bi bilo božićnog šopinga.

"Od ponovnog otvorenja, od petog mjeseca kada su ukinute mjere ograničavanja do današnjeg dana prosječni pad posjeta u trgovačkim centrima i u neprehrambenim trgovinama je trenutno na 24% i imamo pad prometa koji je sa zaključnim podacima za kraj 10. mjeseca bio 17%. Mislim da je to vrlo egzaktna naznaka problema koji bi se dogodio ako bi izostao najizdašniji dio šopinga, a to je božićni šoping. U bilanci trgovine prosinački promet čini oko 25% posto, u nekim branšama i do 40% godišnjeg prometa i omogućava akumulaciju kapitala za poslovanje", rekao je.

Istaknuo je i kako su trgovci preživjeli lockdown u prvom valu zahvaljujući mjerama pomoći od strane Vlade.

"Prvi val smo uspjeli preživjeti isključivo zahvaljujući mjerama koje je država dala. Te mjere nisu bile toliko izdašne kao u nekim drugim zapadnim zemljama. Ti trgovci su preživjeli i jer smo mi svi ispred šoping centara izašli u susret i umanjili im obveze prema nama. Moja predskazanja je da ako ostanemo poslovati i dalje, uz ove mjere ograničavanja koje nas sve koštaju - i dezinficijensi i čišćenja iziskuju dodatna sredstva, trgovina u Hrvatskoj bi mogla opstati. Bit će ozlijeđena, ali će opstati. Ali, bilo koje zatvaranje bi ugrozilo one prave domaće trgovce, to su distributeri ili franšizeri koji su ovisni o hrvatskom kapitalu, svom kapitalu ili kapitalu koji dobivaju iz hrvatskih banaka", zaključio je Čupić.

Po incidenciji smo još u utorak pretekli Luksemburg i postali prva zemlja u EU. Prema našem izračunu za koji koristimo podatke Worldometera za 47 europskih zemalja, jedino Crna Gora je sa 1165 gora od naših 1079 na 100.000 stanovnika za 14 dana od 18. studenoga do 2. prosinca. Po smrtnosti u EU od naših 187 smrti od COVID-19 na milijun stanovnika u tom razdoblju lošije je stanje u samo dvije države EU te u pet od 47 europskih zemalja, Sjevernoj Makedoniji (205), BiH (209), Lihtenštajnu (210), Bugarskoj 262 i Sloveniji 302.

Usporedbe radi, u Francuskoj, Španjolskoj, UK, Njemačkoj, Belgiji... incidencija novozaraženih je od 266 do 353, u Češkoj 539, Italiji, Poljskoj, Švicarskoj, Portugalu i Švedskoj 600-tinjak, Mađarskoj 707, Austriji 750...

U Europi zaraza i dalje jenjava te su neki počeli i s popuštanjem mjera. Kod nas očito ništa ne ide milom, lijepim riječima i uvjeravanjima. Doduše, i Njemačka je početkom studenoga uvela model lockdowna kao naš aktualni, kad su bili na 20-ak tisuća novozaraženih. Tek od 20. studenoga njihova krivulja zaraze vrlo blago pada pa su i u srijedu imali 20.000 novozaraženih kao i prije mjesec dana. S tim da im je samo u proteklih 10 dana umrlo 3500 ljudi, a više od 7000 od uvođenja mjera.