Trumpova administracija uznemirena prodajom udjela norveškog fonda u Caterpillaru zbog Izraela

Najveći svjetski državni investicijski fond prošli je tjedan otkrio da je prodao udio u Caterpillaru nakon što je njegov neovisni savjetnik za etiku tvrdio da se njegovi buldožeri koriste za "počinjenje opsežnih i sustavnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava" uništavanjem palestinske imovine.

No, američki komentari pojačavaju diplomatski pritisak na Norvešku i njezin državni investicijski fond od 2 bilijuna dolara dok se nordijska zemlja priprema za parlamentarne izbore sljedeći tjedan.

Američki State Department u srijedu je izjavio: "Vrlo smo uznemireni odlukom norveškog državnog investicijskog fonda, koja se čini da se temelji na nelegitimnim zahtjevima protiv Caterpillara i izraelske vlade. Izravno surađujemo s norveškom vladom po ovom pitanju."

Lindsey Graham, republikanski senator blizak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, već je prijetio uvođenjem carina Norveškoj i prestankom izdavanja viza dužnosnicima fonda zbog prodaje Caterpillara.

„Onima koji vode norveški suvereni fond bogatstva: ako ne možete poslovati s Caterpillarom jer Izrael koristi njihove proizvode, možda je vrijeme da postanete svjesni da je poslovanje ili posjet Americi privilegija, a ne pravo“, rekao je prošli tjedan.

Prodaja Caterpillara označila je prvi put da je norveški naftni fond prodao dio neizraelske tvrtke zbog navodnih akcija u Izraelu i na palestinskim teritorijima.

Fond - koji u prosjeku posjeduje 1,5 posto svake tvrtke uvrštene na burzu u svijetu - dugo se bojao međunarodnih kritika, posebno od strane SAD-a, zbog svojih etičkih odluka. Te su se zabrinutosti pojačale u posljednje dvije godine dok se Izrael borio protiv Hamasa u Gazi i pojačao kontrolu nad Zapadnom obalom.

Neki norveški dužnosnici privatno su se brinuli da bi SAD mogao upotrijebiti svoje zakone protiv bojkota kako bi ciljao fond ili vladu zbog bilo kakve kritike Izraela.

Oslo je prošle godine priznao Palestinu kao državu i bio je jedan od najvećih europskih kritičara Izraela zbog velikog pritiska norveške javnosti. Naftni fond snažno se uključio u kampanju za parlamentarne izbore u ponedjeljak, a neke manje stranke rekle su da bi trebao potpuno napustiti Izrael, a Nicolai Tangen da podnese ostavku na mjesto glavnog izvršnog direktora.

Tangen se odupirao tim pozivima, umjesto toga prodavši gotovo polovicu svojih izraelskih udjela, kao i Caterpillar.

Do nedavno je norveška lijevo-centristička vlada uspijevala ostati izvan Trumpovog cilja - za razliku od susjedne Danske, koja je bila zapanjena ponovljenim interesom američkog predsjednika za preuzimanjem kontrole nad Grenlandom iz Kopenhagena.

No, Trump je navodno prošli mjesec nazvao Jensa Stoltenberga, norveškog ministra financija i bivšeg šefa NATO-a, kako bi razgovarali o pitanjima uključujući Nobelovu nagradu za mir.

Nagradu dodjeljuje norveški odbor koji je neovisan o vladi, ali to nije spriječilo neke zemlje da kazne Oslo zbog odluka odbora, a posebno Kinu 2010. nakon što je aktivist za ljudska prava Liu Xiaobo osvojio nagradu.

Norveška je pokušala ublažiti pritisak na naftni fond.

Nakon što je Graham odluku fonda nazvao "više nego uvredljivom", premijer zemlje Jonas Gahr Støre poslao je senatoru poruku kako bi mu rekao da je investitor neovisan o vladi.

Graham je za Bloomberg rekao da cijeni poruku, ali da je odluka toliko "skandalozna" da će pozvati Trumpovu administraciju da uvede vizna ograničenja dužnosnicima fonda.