Veliki trgovački centri ogorčeni zbog neradne nedjelje

Među trgovcima oko odgovora na ta pitanja nema konsenzusa, kao što ga općenito već dva desetljeća nema niti oko zabrane rada nedjeljom i blagdanima. U Sindikatu trgovine su, naravno, zadovoljni jer ionako već godinama lobiraju za slobodne radničke nedjelje i blagdane.

Dok nam iz Hrvatske gospodarske komore poručuju kako je Stožer civilne zaštite tu odluku donio “isključivo u skladu s epidemiološkim mjerama čišćenja trgovina taj jedan dan”, a kvalitetna rasprava o radu nedjeljom i blagdanima može se provesti tek nakon što prođe izvanredna situacija, u shopping centrima nisu mirni.

“Ja tu odluku Civilnog stožera vidim kao gaf. Nadam se da će je izmijeniti”, kaže Jutarnjem listu Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.

Smatra da u situaciji kada gospodarstvo stoji već više od mjesec dana nije pametno dodatno prisilno ograničavati potrošnju, ali dodaje kako će trgovine i centri kojima on upravlja tu privremenu mjeru moći izdržati ako je u pitanju nekoliko nedjelja. Skeptičan je, doduše, oko epidemiološke opravdanosti takve mjere budući da će sada veće gužve biti subotom.

“Ako bi to bilo zakonsko rješenje, dakle trajna zabrana rada nedjeljom i blagdanima, to bi bila katastrofa”, izričit je Školnik, “ali o tome bi se prije toga morala provesti šira društvena rasprava”. Tvrdi kako u Austriji, koju zagovornici zabrane navode kao uzor, “razgovaraju o tome da se pola nedjelja u godini otvori”, a u Poljskoj, gdje se zabrana u fazama uvodi od prije tri godine, ankete pokazuju da se podrška javnog mnijenja okrenula.

Denis Ćupić, direktor Westgatea i voditelj HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, naglašava kako u cehu nema ujednačenog stava, a za privremenu odluku smatra da je pogrešna, “donijeta naglo, preko koljena” i očekuje da Vlada oko toga dade pojašnjenja. Napominje kako trgovci već zbrajaju gubitke, a on se u Westgateu suočava i s velikim troškovima hladnog pogona (2,8 milijuna kuna mjesečno) dok istodobno od 95 tisuća četvornih metara trgovačkog prostora, radi tek dio trgovina, na samo 7000 četvornih metara.

“Rad trgovina nedjeljom je i ideološko, odnosno svjetonazorsko pitanje i odluku o tome treba donositi kroz redovnu proceduru, uz analize koje će uključiti i kompenzacijske mjere za one koji će biti pogođeni, poput nas u trgovačkim centrima. Te bi mjere trebale obuhvaćati smanjenje komunalne i vodne naknade, trošarina, mrežarina i drugo. Ja sam, naravno, za rad nedjeljom, ali sam otvoren za argumente i raspravu o tome”, napominje Ćupić.

Bio je početkom godine, prije epidemije, na jednom od sastanaka na temu regulacije rada nedjeljom u Ministarstvu gospodarstva, kada je ministar Darko Horvat najavio da će ove godine pokrenuti raspravu o tome.

Ivica Katavić, vlasnik KTC-a, koji je ove godine ukinuo rad nedjeljom u svojem trgovačkom lancu, odluku Stožera smatra opravdanom jer su “trgovine iznijele veliki teret krize i ljudi u trgovini trebaju jedan dan odmora”. Također smatra da je dobro da se na taj način “spriječi da ljudi koriste trgovine kao mjesto za izlet”.

“Rad nedjeljom nije sada tako nužan budući da je produljen rad trgovina u ostale dane, a shopping predstavlja realnu opasnost za širenje zaraze”, kaže Katavić.

U KTC-u u prva tri mjeseca ove godine nemaju pad prometa zbog toga što su zatvorili vrata u nedjelju, pokrivaju se intenzivnijim subotama i ponedjeljcima. Katavić tvrdi, štoviše, da su imali rast prometa, a tek je u travnju postao primjetan “ne preveliki pad”, zbog skraćenog radnog vremena i uvođenja propusnica za kretanje. Za razliku od naših prethodnih sugovornika, Katavić se nada da je privremena odluka Civilnog stožera uvertira u donošenje zakona kojim bi se zabranio rad trgovina nedjeljom. Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije, kaže nam da je on osobno za zabranu, ali kao menadžer je za to da se izmjere argumenti.

“To je kontroverzna tema koja je dva puta bila srušena na Ustavnom sudu, što znači da dobar dio građana želi da se rad trgovina nedjeljom ukine”, konstatira. Odluku o privremenoj zabrani smatra dobrim testom, ali naglašava oprez jer bi, zbog očekivanog velikog pada BDP-a, mogao značajno pasti i promet u trgovinama. “Uz pad prometa od 10 posto, većina bi trgovaca ove godine bila na nuli ili u minusu”, kaže Munjiza.