Viro na koljenima, opstat će samo osječka šećerana |
Objavljeno: 02.02.2021 / 22:30 |
Autor: SEEbiz / Večernji list |
OSIJEK - Jesenske kampanje prerade šećerne repe u virovitičkome kraju nije bilo, a ovih je dana objavljen i popis prijavljenih tražbina vjerovnika u postupku predstečajne nagodbe koja je pokrenuta zbog višemjesečnih blokada računa šećerane Viro. |
Prema tom popisu Viro vjerovnicima duguje oko 600 milijuna kuna, među kojima su najveći HBOR s potraživanjem od 369 milijuna kuna, zagrebački KF partners (89 milijuna), Erste banka (53), Zaba (30), HPB (20), OTP (16 milijuna kuna), a tu su i Konzum koji potražuje 5,7 milijuna, Centar za kombinirani transport Zagreb (3,9), Belje (3,6), Pik Vinkovci (2), HŽ Cargo (1,8) i Borovo (1,6 milijuna kuna).... U predstečajnom postupku od prosinca lanjske godine je i Sladorana Županja, što znači kako je u gorka priča o hrvatskom šećeru, koja je 2019. tri domaće šećerane – Viro i Sladoranu Županja Marinka Zadre te Tvornicu šećera Osijek u sastavu Žito grupe Marka Pipunića potakla na udruživanje u Hrvatsku industriju šećera, spala na jedno slovo. – Objektivno, takvo je što i bilo za očekivati jer je trenutačna proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj na oko 10-ak tisuća hektara dostatna za svega jednu kompaniju – kaže Večernjem listu Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Ističe kako je unazad nekoliko godina cijena otkupa šećerne repe naglo i neočekivano pala, što je veliki broj poljoprivrednika odvratilo od sijanja, a ni interventne potpore, dodatno subvencioniranje koje je država ponudila kasnije, nisu dale rezultata. Proizvodnja je narasla za svega nekoliko stotina hektara. – Repa je je postala visokorizična kultura zbog klimatskih promjena, suše... Treba i tešku mehanizaciju, a cijene otkupa su niske. Ratari bolje zarade na kukuruzu uz duplo manje posla – priča Brlošić. Sumrak u šećernom biznisu počeo je 2017., kad su u EU ukinute kvote za šećer koje su bile na snazi punih 50 godina. Došlo je do hiperprodukcije proizvodnje i sve drastičnijeg pada cijena na tržištu. Veliki proizvođači “pojeli su” nekonkurentne, male. A s rekordnim prinosima u Indiji, Tajlandu i Australiji, šećer je postao i globalni problem. – Taj je naš problem prepoznat na svim razinama, rekao bih, ali nažalost još nismo pronašli način kako preokrenuti takvo razmišljanje – dodaje. Na upit kakva je budućnost hrvatske proizvodnje šećera s obzirom na hiperprodukciju u Europi, odgovara kako odgovor na to pitanje, u smislu buduće razine aktivnosti poslovanja šećerne industrije, mogu dati proizvođači šećerne repe. – Ovisno o raspoloživoj sirovini, osigurat će se proizvodnja šećera koja sigurno može namiriti domaće potrebe, a dijelom osigurati i izvoz. Hiperprodukcija u Europi je sada iza nas jer od 2017., prve godine nakon ukidanja kvota kada je proizvedeno više od 21 milijun tona repnog šećera, bilježi se stalni pad te u ovoj tržišnoj godini EU, uključujući i Veliku Britaniju koja više nije članica, očekuje jedva 15,5 milijuna tona. Dakle, nema bojazni za našu budućnost jer smo u regiji s velikim deficitom ali odgovor o razini proizvodnje ponajviše ovisi o domaćim proizvođačima šećerne repe – tvrdi Božić. Koliko su pale cijene, s obzirom da je šećer u maloprodaji sve jeftiniji i sve češće na akciji, pitamo. – Pad cijena šećera na europskom tržištu je drastičan. Prosječna cijena šećera prema podacima Europske komisije u zadnje dvije godine, u odnosu na godinu 2013. kada je Hrvatska postala članica EU, pala je za točno 50 posto (sa 700 na 349 eura/t). Već tri godine u nizu prosječna je cijena u EU ispod minimalne ciljne cijene od 404 eura/t, bez ikakve javne intervencije na razini tijela EU. To je dovelo do ogromnih gubitaka europske šećerne industrije koji se procjenjuju na 2,5 milijarde eura samo u jednoj godini nakon ukidanja kvota 1. listopada 2017. – ističe Božić. Dodaje kako je za Hrvatsku poseban problem kontinuirana damping ponuda viškova EU šećera na domaćem tržištu tijekom zadnje tri godine po cijenama koje ni u jednoj europskoj šećerani ne mogu pokriti niti troškove osnovne sirovine – šećerne repe. – Naše analize akcijskih prodaja uvoznog šećera u maloprodaji pokazuju da je riječ o cijenama koje su ispod cjenovne razine koju nalazimo u zemljama proizvodnje ili u nama susjednim zemljama EU, te ono što posebno zabrinjava je da su te cijene ispod razine izvoznog pariteta za izvoz izvan EU. Dakle, na jednoj strani hrvatske šećerane dijele sudbinu i probleme svih europskih šećerana, bez obzira što početne pozicije nisu ravnopravne. Hrvatska nije dobila nijedan jedini euro potpore za restrukturiranje, dok su europske šećerane iskoristile čak 5,5 milijardi eura u razdoblju do 2013. godine. Na drugoj strani, evidentno je da svjedočimo primjerima nepoštene trgovačke prakse unutar samog EU tržišta, s obzirom da se ne može podvesti pod tržišnu utakmicu prodaja šećera ispod izvoznog pariteta i ispod cijene koštanja. Može li itko razumno objasniti da cijena 1 kg pakiranog šećera u akcijama kod velikih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj iznosi jedva polovicu cijene koju za isti proizvod u istom maloprodajnom lancu nalazimo u zemljama proizvodnje tog šećera ili nama susjednoj Sloveniji, koja čak nema proizvodnje – pita Božić? – Već smo prošle godine najavili da je za održivi rad dvaju pogona potrebno osigurati barem 18-20 tisuća hektara pod repom, odnosno 10 tisuća ha po šećerani. Naša industrija to može bez problema preraditi. Kao ilustraciju mogu poslužiti najsvježiji podaci s europskog tržišta. Prosječna površina pod repom u starim zemljama članicama EU gdje su najveći proizvođači Francuska, Njemačka i Nizozemska iznosi 18 tisuća ha po šećerani. U novim zemljama članicama, gdje su najveći proizvođači Poljska i Češka taj je prosjek nešto niži ali iznosi skoro 12 tisuća ha. Upravo je toliko ukupna površina s koje je isporučena repa šećeranama Hrvatske industrije šećera u Županji i Osijeku u zadnjoj kampanji – objašnjava. |
|
Tagovi: Viro, Tvornica šećera Osijek, Miroslav Božić, Sladorana, šećer, šećerna repa, Matija Brlošić, Hrvatska industrija šećera, Marko Pipunić |
PROČITAJ I OVO | ||
Dioničarima Zavarovalnice Triglav smiješi se dividenda od 1,75 eura |
LJUBLJANA - Uprava i nadzorni odbor Zavarovalnice Triglav na ovogodišnjoj će skupštini dioničara, koja se očekuje početkom lipnja, predložiti isplatu dividende u iznosu od 1,75 eura bruto po dionici. |
Podravka potvrdila da je u užem krugu za Fortenovin poljoprivredni biznis |
KOPRIVNICA - Podravka je poslijepodne potvrdila da je u užem krugu za Fortenovin poljoprivredni biznis. |
Fortenova odabrala kandidate za kupce poljoprivrednog biznisa |
ZAGREB - Fortenova je izvijestila kako je od niza potencijalnih kupaca svojih tvrtki Belja, PIK Vinkovaca, Vupika i Vinke probrala najizglednije ponuđače nad kojima će napraviti dubinsko snimanje. |
Strane su tvrtke zbog odlaska iz Rusije izgubile čak 107 milijardi dolara |
LONDON - Korporacijski egzodus iz Rusije od njezine invazije na Ukrajinu 2022. koštao je strane tvrtke više od 107 milijardi dolara u otpisima i izgubljenim prihodima, pokazala je Reutersova analiza dokumenata i izjava tvrtki. |
Spar otkrio kako ih je Orban pokušao reketariti, povlače kapital iz Mađarske |
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orbán i njegova vlada u središtu su skandala s austrijskom tvrtkom “Spar” koja posjeduje trgovačke lance u Mađarskoj i drugim zemljama. |