Više kao polovica aerodroma država bivše Jugoslavije lani s rekordnim prometom

Beogradska zračna luka prošle je godine primila 7,95 milijuna putnika. Slijede zračne luke u Zagrebu (3,72 milijuna), Prištini (3,42 milijuna), Splitu (3,36 milijuna) i Skoplju (2,88 milijuna). S 1,27 milijuna putnika Ljubljana je bila sedma najprometnija zračna luka, a slijede je Dubrovnik, Podgorica i Sarajevo.

U odnosu na pretkoronsku 2019., broj putnika najviše je porastao u beogradskoj zračnoj luci, i to za 1,8 milijuna. Slijedi Priština s milijun putnika više, dok se u Skoplju njihov broj povećao za pola milijuna.

Mnoge zračne luke još uvijek nisu dosegle razinu prije korone. Najsporije se oporavlja aerodrom u regiji je aerodrom u Tivtu, koji je prošle godine u odnosu na 2019. izgubio više od pola milijuna putnika.

Dvije zračne luke, riječka i sarajevska, ostvarile su lošije rezultate nego 2022. Sarajevo je prošle godine primilo 1,37 milijuna putnika, a Rijeka oko 154 tisuće.

U prvom tromjesečju ove godine, prema portalu Ex-Yu Aviation News, nekoliko zrakoplovnih tržišta bivše Jugoslavije poraslo je zbog dodanih zrakoplovnih kapaciteta odn. dodatne zračne veze uvrstio među deset najbrže rastućih tržišta u Europi. Albanija je zauzela prvo mjesto s predviđenim rastom od 86,1%, čime je povećala svoje zrakoplovne kapacitete za 1,24 milijuna dodatnih sjedala.

Slijedi Sjeverna Makedonija, koja je povećala kapacitet za 394.000 dodatnih mjesta, za što se očekuje rast od 64,9%.

S predviđenim rastom od 35,8% Slovenija oko 95.000 dodatnih mjesta na petom mjestu. U međuvremenu, Srbija je povećala kapacitet za više od 710.000 dodatnih mjesta, što bi trebalo zabilježiti rast od 29,9 posto.