Višetjedno zatvaranje Hormuškog tjesnaca zasad nema utjecaja na poslovanje Luke Koper

Ako se tjesnac ponovno zatvori na dulje razdoblje nakon današnjeg otvaranja, koje je uslijedilo nakon sporazuma o prekidu vatre između Irana i SAD-a, u slučaju mogućeg ponovnog zaoštravanja situacije u budućnosti, krizu će prvo osjetiti azijske zemlje, koje su najveći kupci nafte s Bliskog istoka. Ova će se kriza, međutim, prenijeti na sve ostale zemlje i tvrtke koje posluju s Azijom, očekuje Gregor Belič.

"Znamo da Luka Koper puno posluje s Azijom, ponajviše s Kinom. Stoga poslovanje definitivno neće biti isto kao danas. Teško je reći hoće li se to osjetiti za pet ili 10 posto u pretovaru kontejnera i automobila, ali utjecaja će definitivno biti", dodao je.

Unatoč izazovima, Belič smatra da Luka Kopar ima dobru strategiju otpornosti te da je sposobna brzo i učinkovito mijenjati poslovne partnere ili vrstu robe koja dolazi.

Prema Beličevim riječima, zbog rasta cijena nafte, koji je ujedno i posljedica rata na Bliskom istoku, krizu trenutno osjećaju samo brodari. Oni će dio troškova prenijeti na svoje kupce, koji će ih prenijeti na krajnje kupce, rekao je.

Ovogodišnji Logistički kongres, koji će se u četvrtak održati u Portorožu, usredotočit će se na budućnost i promjene u slovenskoj i globalnoj logistici. Govorit će i o tome kamo se razvija svijet opskrbnih lanaca.

Poslovni strateg i predavač Igor Jakomin istaknuo je infrastrukturu kao glavni problem slovenskog logističkog sektora. Smatra da opcija vožnje po zaustavnoj traci autoceste nije pravi put, a isto vrijedi i za izgradnju treće trake. Zagušene ceste, gužve i otvorena gradilišta, između ostalog, stvaraju gubitke u logističkom sektoru. Stoga Jakomin predlaže izgradnju drugog prstena oko Ljubljane, na koji bi se preusmjerio tranzit.

Ulaganja u treći trak značit će ulaganja u sve nadvožnjake, što će potencijalno stvoriti još veće gužve i financijske gubitke. Po njegovom mišljenju, prodaja kritične zrakoplovne infrastrukture bila je pogrešna odluka, zbog čega se u Sloveniji danas razvija samo teretni promet.

Jakomin smatra da "nema potrebe izmišljati toplu vodu" kada su u pitanju sveobuhvatna i održiva rješenja u logističkom sektoru. Uvjeren je da zemlja jednostavno treba kopirati strane uspješne priče i provesti potrebne reforme.

Prvo, mora se usvojiti jasna nacionalna logistička strategija, prelazak s tranzita na logistiku visoke dodane vrijednosti, ubrzanje ulaganja i mudra alokacija financijskih sredstava, posebno za linije, zračne luke i ceste, te uklanjanje birokratskih prepreka i postavljanje jasnih pravila.

Logističke tvrtke teško stječu zemljište u blizini autocesta, jer većina ima status poljoprivrednog zemljišta. Jakomin dio rješenja vidi u promjeni statusa.

Osim toga, zalaže se za ubrzanu digitalnu i tehnološku transformaciju industrije, hitna ulaganja u ljude i znanje s naglaskom na jačanje karijernih puteva pojedinaca te umrežavanje i suradnju slovenskih logističkih tvrtki.