Zagrebački holding poštuje načela kružne ekonomije

Zagreb se danas može pohvaliti 15-postotnim smanjenjem količine odloženog otpada u odnosu na prošlu godinu. Ove će se godine odložiti oko 170 000 tona, dok je u prošloj odloženo 200 000 tona. Isto tako, u prošloj godini se odložilo oko 7,25 % manje otpada u odnosu na 2018. godinu, što ukazuje na pozitivan trend. Jer, dok se količina odloženog otpada smanjuje, količina odvojenog otpada se znatno povećava.

U Gradu Zagrebu su osigurali spremnike za odvojeno prikupljanje otpada na kućnome pragu. Uz spremnike za miješani komunalni otpad, postavljeni su i spremnici za papir, plastiku i metalnu ambalažu za koje sugrađani dobivaju žute vrećice te vrećice i spremnike za biootpad. Kroz infrastrukturu je osigurano i oko 700 zelenih otoka po svim gradskim četvrtima i mjesnim odborima. Također, tu je i jedanaest fiksnih i osam mobilnih reciklažnih dvorišta. Sve je to rezultiralo manjim količinama odloženoga miješanog komunalnog otpada.

Odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec

Jedan od pokazatelja jest i način na koji u Zagrebačkom holdingu upravljaju potrošnjom energenata u odlagalištu otpada Prudinec/Jakuševec.

Među prvima su u Hrvatskoj po načinu na koji su uredili odlagalište otpada u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, očuvanja prirodnih resursa, utjecaja na kvalitetu života lokalne zajednice te samog načina iskorištavanja potencijala odlagališta.

Potvrđuje to i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj od 9. siječnja 2019. i dokumentu Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u RH, u kojem se, među ostalim, navodi da je odlagalište otpada Prudinec/Jakuševec jedan od rijetkih objekata u Republici Hrvatskoj koji ima funkciju usporedivu s Centrom za gospodarenje otpadom u cjelokupnom opsegu predviđenom projektnom dokumentacijom.

Na području odlagališta nalazi se postrojenje u kojem se reciklira građevinski otpad, proizvodi kompost, te obrađuje odlagališni plin uz stalni nadzor podzemnih i procjednih voda, zraka, sastava otpada i životinjskog svijeta. Puštanjem u pogon četvrtog seta motor generatora na termoenergetskom objektu - mTEO, u svibnju 2019. godine, povećana je količina iscrpljenog deponijskog plina za 2,1 milijun m3, te je povećana ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora sa 18.298 MWh u 2018. na 23.603 MWh u 2019. godini. Proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora dovoljna je za podmirenje prosječne godišnje potrošnje za približno 7.868 domaćinstava.

Podsjetimo, radi se o prvom postrojenju za proizvodnju električne energije iz deponijskog plina u Republici Hrvatskoj koje je u funkciji još od 2004. godine i u kojem se nadzirano prikuplja i obrađuje odlagališni plin, čime se omogućuje zaštita ozonskog sloja, izbjegavanje efekta staklenika te proizvodnja električne i toplinske energije iz prikupljenog odlagališnog plina.

Iskorištavanje odvojeno sakupljenoga zelenog otpada i biootpada uređeno je na principima kružne ekonomije. Za potrebe održivog gospodarenja zelenim otpadom koji nastaje u procesu održavanja javnih zelenih površina u gradu Zagrebu, još je 1991. godine puštena u pogon kompostana Jankomir – prvi ekološki projekti odlaganja biljnog otpada u Hrvatskoj. Danas se iskorištavanje odvojeno sakupljenoga zelenog otpada i biootpada na području grada Zagreba obavlja na dvjema lokacijama, u kompostanama Markuševec i Prudinec, gdje se oporabljuje zeleni otpad te ga se kao kompost vraća na zelene površine grada i u proces proizvodnje bilja. Unatrag nekoliko godina zamjetan je trend rasta količina obrađenog otpada na kompostanama za 9% ili 1.681 tonu u 2018. te za 12% ili 2.470 tona u 2019. godini.

U čemu je važnost kružne ekonomije?

Vraćanjem u proizvodni ciklus na kraju uporabe, kružna ekonomija nastoji zadržati vrijednost proizvoda, materijala i resursa što je duže moguće, pri čemu se minimizira stvaranje otpada. Kružna ekonomija razvila se kao odgovor na ograničenja linearne ekonomije te predstavlja novi pristup funkcioniranja gospodarstva koji pruža potporu održivome razvoju. Prednosti koje novi model gospodarstva donosi očituju se u povećanju produktivnosti resursa, smanjenju štetnih utjecaja na okoliš, smanjenju ovisnosti o uvozu sirovina, otvaranju novih radnih mjesta, povećanju konkurentnosti gospodarstva i poticanju održivoga gospodarskog rasta.

Na putu prema održivome razvoju, Hrvatska mora prevladati ograničenja koja proizlaze iz nedovoljno usklađenoga regulatornog okvira i politika za promicanje kružne ekonomije, nedostatne infrastrukture za povećanje korištenja vrijednih sekundarnih sirovina i smanjenje odlaganja otpada te nedovoljne informiranosti javnosti o prednostima kružne ekonomije i održivoga sustava gospodarenja otpadom. Zagrebački holding u svemu daje svijetli primjer.