Žito grupa izlazi na burzu, evo što morate znati

Žito Grupa najavila je još početkom lipnja pokretanje procesa inicijalne javne ponude dionica (IPO) i uvrštenje na uređeno tržište Zagrebačke burze. O tome se spekuliralo još potkraj prošle godine, a čini se da je kraj ovog mjeseca taj trenutak.

Inače, tvrtka zapošljava oko 1200 radnika te upravlja s 17.800 hektara obradivih površina, dok dodatnih 60.000 hektara obrađuje 3.000 kooperanata. U okviru poslovanja pokrivaju četiri djelatnosti: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i suradnju s kooperantima. Vodeći su proizvođač jaja i prerađivač uljarica te drugi najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj.

Lani su ostvarili 335,1 milijun eura prihoda, uz 38,9 milijuna eura dobiti. EBITDA im je iznosila 66,3 milijuna eura, uz maržu od 19,8 posto. Prema ranijem priopćenju HANFA-e, na burzu bi trebalo biti pušteno do 25,61 milijun dionica Žita, u ukupnoj vrijednosti od 25,61 milijun eura.

Upis kreće od sutra u 9 sati, a trajat će do srijede 9. srpnja u 14 sati. U ponudi će biti 6.651.920 dionica žita, u vrijednosti od 18,50 do 22 eura po dionici.

Ponuđene dionice se sastoje od 4.371.535 novo izdanih, milijun trezorskih dionica te dionica za prodaju od 1,2 milijuna komada. Novi investitori imat će 25 posto plus jednu dionicu. Pravo na upis imaju zaposlenici, institucionalni ulagači te kvalificirani ulagači. Očekuje se prikupiti između 118 i 141 milijun eura.

- Hvala svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Dvije-tri stvari su ključne. Zašto uopće IPO iz jedne obiteljske tvrtke koja traje 35 godina? U našim bilancama je uspješnost vidljiva i pokazali smo da znamo raditi u proteklih 35 godina. Zašto ići na IPO ako nemate gnjavaže s procesom odlučivanja, sve ide glatko i dug je ispod jedan po EBITDI?

Odluka seže iz 2018. godine kad sam bio u Monte Carlu s ljudima koji puno bolje znaju raditi s obiteljskim tvrtkama, ali i rizike za obiteljske tvrtke koje postaju dionička društva i izlaze iz komfor zone. Moja obitelj i ja smo shvatili da je za nastavak razvoja Žita izlazak na burzu, odnosno tranzicija iz obiteljske tvrtke u tvrtku na tržištu kapitala', rekao je predsjednik Uprave Žito grupe, Marko Pipunić te nastavio.

- Dao sam sve od sebe, kao i supruga. No, ovdje nije zaštita obitelji, nego zaštita Žita. Sve privilegije koje je moja obitelj i mnoge obitelji oko nas koristili, dalo je Žito. To je, metaforički, bila krava koja je davala mlijeko koja su došla gladna nešto pojesti. Žito mi je omogućilo sve, a vjerujem i mnogima kojima je Žito dalo mnogo dok su bili u tvrtci puno godina.

Trudit ću se dok sam živ - sačuvati Žito. Mi ne prodajemo udio, zovemo da postanete dio obitelji. Nudimo se kao partneri i da uđemo u poslovnu zajednicu, da i drugi osjete blagodati Žita, koji ima velik potencijal kojeg temeljim na 35 godina, na bilancama. To je jedan zalog koji nam kaže da smo spremni i da znamo to raditi', naglasio je Pipunić.

- Prošli smo Jugoslaviju, BiH, Hrvatsku i EU, od kontroliranog, preko divljeg kapitalizma, do uređenog tržišta. Uvjeren sam da je ovo dobra priča za sve nas i one koji žele u ovom sudjelovati.

Postoje dva modela rasta kompanije. Prvi je da odem u banku i tražim da mi jeftino daju novac. To je model koji je najjeftiniji za investitore i vlasnike kompanija. Taj model daje puno više slobode ljudima koji sjede u direktorskoj stolici da se mogu ponašati komotno, ponekad i bahato.

Drugi model rasta je prikupljanje svježeg kapitala, s partnerima koji vjeruju u ovu priču. Prvi rast je jeftiniji, ali sporiji, a drugi je nešto skuplji i brži. To daje jednu sigurnost kompaniji, veću nego kad je jedna osoba na čelu. Ako nas bude 1000 ili nešto, moći ćemo kontrolirati onog jednog da se ne bahati.

Ne možete prevariti logiku i biologiju. Ovo je logičan slijed. Tranziciju trebaju raditi oni koji imaju najširu sliku i imaju najviše ljubavi i žele da se ovo sačuva. Želim, dok me još služi glava i tijelo, da skinem odgovornost s generacije moje obitelji koja dolazi', rekao je šef Žito grupe.

- Mi smo vertikalno integrirana kompanija, koja ima proizvodni proces od polja do stola. U Slavoniju i Baranju smo uložili preko 200 milijuna eura u zadnjih devet godina. Žito grupa je osnovana 1990. u BiH, od 1992. u Hrvatskoj. Dvije ključne komponente su investicije i akvizicije, rekao je Jozo Ljubičić, član Uprave za financije.

- U vrijeme rata izgrađen je mlin u Velikoj Kopanici, a onda su krenule akvizicije. Mi smo inovatori i restauratori. Restauratori zato jer smo preuzimali tvrtke koje su bile pred propašću i integrirali ih u svoj sustav. Inovatori zato što smo uvodili nove tehnologije i proizvodili nove proizvode. Nitko nije zamišljao u Slavoniji da će se proizvoditi talijanski pršut.

Što se tiče profita, 23 posto je ratarstvo, 21 posto stočarstvo, 19 posto na industriju i 16 posto na poljoprivredu. Vidite da smo mi poljoprivredno-proizvodna tvrtka. Čak 66 posto profita smo stvorili u Hrvatskoj, a ostalo izvozom u inozemstvu', naglasio je Ljubičić.

- Vidimo prilike za daljnji rast i tržišnu konsolidaciju. Malo je tvrtki u našoj regiji s prihodima većima od 300 milijuna eura. Naš poslovni model se teško može iskopirati, jer imamo više cikličkih djelatnosti. No, kad se isprepliću, to dovodi do stabilnih zarada. U lošim godinama ostali poslovi pokrivaju one koje su u kolapsu.